piše: Pavle R. Srdić S obzirom na to da ćete ovaj tekst čitati u prvom broju našeg časopisa u 2022. godini, istim želim da vam poželim srećnu Novu godinu i božićne praznike. Da bismo ostali u tome duhu, ovoga puta jedna sezonska tematska pesma biće predmet ovomesečne hit analize. Uzevši u obzir datum njenog inicijalnog…
Slika Dorijana Greja, Ivan Olbrajt
piše: Branislav Vujčić „Ako dovoljno dugo provedeš zureći u provaliju, provalija zauzvrat počne da zuri u tebe”, pisao je naš stari znanac Niče. Ali, šta ćemo sa provalijama u koje odbijamo da zurimo, sa ambisima kojima okrećemo leđa, koje ignorišemo i koje zaključavamo u sumračne tavanske prostorije, mansarde obavijene lelujavom paučinom kao da ju je…
Intervencija Sabinjanki Žak-Luja Davida
piše: Aleksandra Radibratović Životni vek Žak-Luja Davida (1748–1825) poklapa se sa jednim od najturbulentnijih perioda u francuskoj istoriji. Rođen je tokom vladavine kralja Luja XV, bio je dvorski slikar Luja XVI, odigrao je značajnu ulogu tokom Francuske revolucije, a bio je i ključna umetnička figura Napoleonovog carstva. Preživevši ta burna vremena, umro je u egzilu…
Mehmetemi
piše: Pavle R. Srdić „Ovo anadolsko sunce je uvek žarilo nemilice po leđima mučenika. Tako ga i ja nosim ceo svoj život. Palilo me, žarilo me, ispostilo me, kao i moje tri njive koje, eto, muke moje, ne mogu ni orati. Nadničio bih, nemam kod koga. Na ovoj njivi, samo ja i ova moja dva…
Poezija u šoljici kafe
piše: MoonQueen Naša novembarska priča počinje 1683. godine u okolini prestonice Habzburškog carstva koju vojne jedinice osmanskog sultana pokušavaju da osvoje po drugi put. Bezuspešno, jer grad Beč je odbranjen udruženim silama poljske, nemačke i austrijske vojske, nakon čega je prodiranje Osmanlija u Evropu zaustavljeno. Kao što to obično biva kada dođe do povlačenja vojske,…
Od revolucije do regeneracije – Vagnerov Parsifal
Piše: Marija D. Božović Pre skoro dva meseca bili smo svedoci nekolicine protesta u glavnom gradu, ali i u drugim pojedinim gradovima Srbije. Posledica ovih protesta svakako nije bilo kakva značajnija promena u državi, ali ako pitate muzičare, mnogi se slažu oko već dobro poznate misli: „Po muzici se država poznaje”. U tom kontekstu, skoro…
Višnu
Tri glavna božanstva hinduizma – Brama Tvorac, Šiva Uništitelj i Višnu Čuvar čine trimurti, sveto trojstvo hinduizma. Prva dva su već bili gosti u našem časopisu, a sada je i na trećeg došao red. Višnu je prikazivan kao stvorenje koje ima četiri ruke i tamnoplavu kožu. U rukama nosi školjku, lotosov cvet, toljagu i disk.…
Nadežda Petrović, Žena sa suncobranom
piše: Irena Radovanović Nadežda Petrović je rodonačelnica moderne u srpskom slikarstvu, jedna od najvažnijih slikarki srpskog impresionizma i, slobodno možemo reći, najpoznatija nacionalna umetnica. Nadeždu je, s druge strane, jako teško svrstati u određen umetnički pokret, jer je ona, iznad svega, bila individualna, svojstvena sebi i jedistvena. Ona nije bila slikarka građanskog sveta, već Srbijanka,…
Devedesete: Rečnik migracija
piše: MoonQuen Jedna mlada devojka srela je, na ulicama Amsterdama, nepoznatog dugokosog mladića u mornarskoj majici koji je na gitari svirao poznatu dalmatinsku melodiju. Zvao se Nenad i bio je izbeglica, jedan od onih koji su pred stihijom rata tokom devedesetih pobegli sa „ovih prostora” ne bi li u inostranstvu uspeli da sebi obezbede malo…
Žene kao nacionalne heroine devetnaestog veka na primeru Milice Stojadinović Srpkinje
piše: Irena Radovanović Jedna od bitnih karakteristika nacionalne umetnosti u devetnaestom veku bile su predstave heroja. Heroji su bili centralne ličnosti određenog vremena koji su svojim karakternim osobinama, kao i životom, iskazivale najviše ideale. Heroji su bili prilagođeni opštem kulturnom modelu u kojem su nastajali, a svaki kulturni model, isticao je svoju odgovarajuću strukturu heroja.…
Đan Lorenco Bernini, „Zanos svete Tereze”
Ako ste ikada bili u Rimu i ako ste zapazili prelepe fontane, spomenike i skulpture u bazilikama i privatnim kapelama, verovatno ste se zapitali ko je autor i kada je to sve nastalo. Reč je, u većini slučajeva, o osobi koja, ne samo što je učestvovala u formiranju Rima tokom sedamnaestog veka, već je…
Hafiz i harmonika
Novokomponovana narodna muzika, hteli mi to ili ne, deo je naših života. Bez nje ne može da prođe nijedno veselje – krštenje, svadba, ispraćaj ili samo običan provod za vikend. Međutim, na pomen prideva „novokomponovana” čovek može da stekne više utisaka, a većina ovaj termin vezuje za turbo-folk koji je samo jedan muzički podžanr novokomponovane…
Ne zaboravi džokera!
O ovoj pesmi ne sledi neka revolucionarna priča, ne krije iza sebe neke tajne, duboke, lične. Govori o jednom svakodnevnom poroku, poprilično rasprostranjenom na ovoj planeti, čiji je i autor konzument katkada, u jednoj blažoj formi, naravno. Ovaj porok ne muti um sa patološke, medicinske tačke gledišta, tj. možete telesno i duhovno biti…
Maske u japanskom „No” teatru
No teatar, uz Kabuki, predstavlja jednu od dve najpoznatije pozorišne forme u japanskoj kulturi. Dramski tekstovi predstavljaju crtice iz japanske mitologije i života sa fantastičnim elementima (iz sveta duhova i snova). Sam naziv No potiče od reči no, što znači talenat ili veština. I zaista, uz minimalističku drvenu scenu, kostime, dramski tekst i maske, glumački…
Ne stiglo te ovo pismo…
Zaječar, negde krajem devedesetih godina. Bili su to početni školski raspusti moga života, kada je red da se, nakon školske godine, ode kod babe i dede na desetak, petnaest dana. Vreli letnji dani, stariji uvek imaju nešto da rade, a ja nisam bio još dovoljno velik da odem sam negde da potražim zabavu. Znatiželjan, rovao…