Veliki u Japanu

Iako živimo u doba koje polako klizi u postglobalizam, koji se može dvojako shvatiti – kao vreme u kojem imate osećaj kao da živite u istom mestu sa bilo kojim žiteljem ove planete, ali opet, s druge strane, sa razlikama koje nikakav internet, engleski jezik, mobilni telefon ili šta god drugo što povezuje ljude može…

Željko Tonšić – čarobnjak savremenog sveta

Za sve one koji se pitaju gde je nestalo figuralno slikarstvo, tokom prvih devet dana juna možete da ga potražite u galeriji RTS, na retrospektivnoj izložbi Željka Tonšića, Iznad života i smrti. Ne samo da ćete u prostorijama galerije pronaći naizgled zaboraveljno figuralno slikarstvo, već ćete imati prilike da zakoračite kroz svojevrsni Tonšićev portal koji…

„Dve Fride”, Frida Kalo

Kada smo prošle godine na našem Instagram profilu postavili pitanje „Da li vam je Frida Kalo poznatija po svojim slikama ili po obrvama?” rezultati su bili 60:40 posto glasova u korist obrva. Fridin lik je zaista karakterističan, a zahvaljujući brojnim proizvodima masovne kulture, i široko rasprostranjen, te nas ne čudi što su i slikarkine spojene…

Kapije grada Beograda

Svaki put kada šetate Beogradom, jedno od vaših nezaobilaznih stajališta je verovatno Beogradska tvrđava. Sa koje god strane da joj priđete, proći ćete kroz neku od kapija, a za sobom ćete ostaviti Kalemegdanski park ili Donji grad. Međutim, svaki put kada se približite Beogradu sa njegove istočne ili zapadne strane, proći ćete i pored dve…

Mali Veliki park

Priču o Kalmegdanu neću započinjati dok ne napravimo razliku između Kalemegdana i Beogradske tvrđave. Kalemegdan je najveći beogradski park i istovremeno najznačajniji kulturno-istorijski kompleks, dok je Beogradska tvrđava samo deo tog kompleksa, s tim što svojim razmerama, istim i dominira. Čitav Kalemegdan je, kao što znate, smešten nad ušćem Save u Dunav, na beličastom krečnjačkom…

„Autoportret u zelenom bugatiju”, Tamara de Lempicka

Jednog toplog leta s kraja dvadesetih godina prošlog veka urednica nemačkog lifestyle magazina za žene Die Dame letovala je u Monte Karlu. Učinilo joj se da je na šetalištu kraj mora ugledala čuvenu glumicu Gretu Garbo, pa je potrčala da je upozna. Tek kada se približila ovoj lepoj dami obučenoj po poslednjoj modi, urednica je…

Sjaj ludog dijamanta

Now there’s a look in your eyes, like black holes in the sky… U životu čovek upozna mnogo ljudi. Neko manje, neko više, zavisi od njegove druželjubivosti, psihe, privlačnosti bilo koje vrste… Logično je da svako od nas ima prijatelje, one bliske i one dalje, poznanike. Njegov/njen uspeh je i Vaš uspeh, njegova tuga je…

Beogradske priče iz dugog 19. veka – Prva beogradska pijaca

Letos, verovali vi ili ne, na prostoru Studentskog parka, svako se mogao vratiti u vreme 1824. godine, kada je oživljena slika zaboravljenog devetnaestovekovnog Beograda. Godine 2018. se to, doduše, zvalo Beogradski noćni market, a davne 1824. Velika pijaca. Sadržaj je, razume se, većinski bio isti. Svakojaka hrana, piće, zanatlijski i dizajnerski radovi i sve ostalo…

Gudite, gusle moje!

Gusle moje od javora suva što vas Srbin pet vjekova čuva. Da mu bolne liječite grudi i kažete šta mu srce žudi. Kud vas pesma sa guslama vodi blagostanju miru i slobodi. Ima li lepše melodije od četiri tona do one pevane uz gusle i većeg instrumenta sa jednom strunom do gusala? Ima li srpskije…

„Judita i njena sluškinja”, Artemizija Đentileski

Nekada davno, pre nove ere, jedan mali jevrejski grad napala je asirska vojska. General vojske zvani Holoferno planirao je da grad uništi do temelja, ali je negde na ulici ugledao lice devojke Judite, koje ga je nateralo da konačnu odluku ostavi za sutra. Jutro je svakako pametnije od večeri, a veče, pošto već ne pretenduje…

Kratka istorija Sokolskog pokreta

Sport zauzima važno mesto u današnjoj popularnoj kulturi. Uprkos tome, malo ko zna ko je najviše doprineo njegovoj prvobitnoj popularizaciji i omasovljenju. Svima takođe dobro poznati sletovi iz perioda socijalističke Jugoslavije tvorevina su jedne starije organizacije. Beograđani odlično znaju gde se nalazi zgrada takozvanog Starog DIF-a, ali retko ko će među njima znati da je…

Kratka istorija dresova i maski

Njihova popularnost počiva na konfliktu, sa publikom se, uglavnom, ne mešaju, imaju svoje kostime, kao i tačan početak i okvirno vreme završetka igre koje može varirati desetak minuta gore-dole u zavisnosti od umeća igrača. Jedina prava razlika između sporta i pozorišta leži u tome što igra na daskama ima unapred određen scenario, dok igra na…

Kameni stubovi rajskog vrta

Šetajući se današnjim Istanbulom može se naići na kamene stubove prislonjene uz stambenu zgradu ili kako usamljeno stoje na trotoarima ulica, bez dodatnog natpisa šta predstavljaju. Neki su ukrašeni arabeskama, na nekima se samo prepoznaje natpis sa nečijim imenom. U današnjoj metropoli na Bosforu ne vidi se njihova namena, ali se vidi da su svedoci…

Kad je fudbal bio igra

Sve velike ideje i zamisli imaju nevine i iskrene početke, a malo koji događaj je iskreniji i pošteniji od onoga koji se desio u viktorijanskoj Engleskoj, u srcu najvećeg carstva u istoriji, u periodu njegovog vrhunca. Izvesni gospodin N. Lejn Džekson, pomoćnik sekretara Fudbalskog saveza Engleske, u vreme kada je fudbal još bio amaterski sport,…

Buduća himna Australije

Zvanična himna neke države jeste pitanje koje se u mnogim zemljama reguliše Ustavom, pa posle razrađuje posebnim zakonom ili nekim drugim aktom. U našoj zemlji, opštepoznato je da je naša himna Bože pravde to bila od 1904. do 1918. godine, a na neki način i do 1943. godine, kao deo Himne Kraljevine Jugoslavije, kao i…