Najviše volim dijamante: pop kultura i (muzi)konzumerizam

piše: Marko Vesić Prema rečima Gia Debora (Guy Debord), poznatog francuskog filozofa marksističke orijentacije, spektakl predstavlja akumulaciju kapitala do tačke (njegove) vidljivosti, odnosno do trenutka kada postaje jasno da je cela ljudska i materijalistička konstrukcija nekog događaja podređena, u najširem smislu, logici kapitala – svi su tu kako bi, na neki način, profitirali; neko nešto…

Filozofija plesa

piše: Teodora Rebić Zaokret ka telu Ples se dugo doživljavao kao pojava nedostojna naučnog proučavanja. Filozofi su svoju pažnju mahom usmeravali na intelektualnije i važnije teme. U tim kontekstima nije bilo mesta za nešto tako neozbiljno poput plesa, telesnosti i radosti. Najveću zaslugu za uvođenje plesa u akademski diskurs ima nemački filozof Fridrih Niče. Ples…

Pakao, čistilište ili…raj? Apsurdni slučaj Albera Kamija

piše: Marko Vesić Albera Kamija, poznatog pisca i nobelovca poreklom iz Alžira, čitalačka publika poznaje, pre svega, preko njegovog kratkog, ali intrigantnog i misaono prilično teškog romana Stranac. Međutim, Alber Kami je mnogo više od toga i svako ko ga uistinu poznaje, priznaje mu dve stvari – britak i direktan stil, ali pre svega iskrenost…

Da li vanzemaljci moraju da se vakcinišu ukoliko žele da dođu na Zemlju?

piše Marko Vesić Pod pretpostavkom da nismo istomišljenici, pitanje vakcinacije vanzemaljaca nikako ne bi trebalo smatrati trivijalnim, naprotiv. Koliko god da priželjkujemo da oni nama dođu u goste, moramo im, pre svega, obezbediti uslove za sigurnu egzistenciju. Zašto je to važno, pokušaćemo da objasnimo u sledećim redovima skidajući veo neznanja sa nekih opštih mesta i…

Granice razuma nisu granice bića: Kjerkegorov iracionalizam

piše: Teodora Rebić U našoj je prirodi da težimo znanju. Volimo kada su nam stvari jasne i objašnjene. Konstantno se trudimo da sve shvatimo i obrazložimo. Tražimo u životu logičke veze, uzroke i posledice. Međutim, ne pronalazimo ih baš uvek. Šta radimo onda kada nam razum nije od pomoći? Sve češće se suočavamo sa stvarima…

Samantin seks sa…filozofom? (nekoliko crtica o filmu Seks i grad 2)

piše: Marko Vesić Jedan od najzanimljivijih filmova među pripadnicama lepšeg pola je, tokom prošle decenije, bio film Seks i grad kome je prethodila istoimena serija. Njegov drugi deo, ujedno i predmet naše filozofske analize, pojavio se na bioskopskom platnu davne 2010. godine sa autentičnim likovima i prilično zanimljivim životnim pričama. Za one koji nisu gledali…

Platonova teorija o pesničkoj umetnosti

piše: Teodora Rebić Umetnost je područje koje privlači pažnju mnogima. Umetnost interesuje filozofe, naučnike, kritičare, istoričare umetnosti, teologe i druge. Svi oni pokušavaće da umetnost opišu i objasne na različite načine. Koristiće se drugačijim metodama, drugačijim pojmovima i drugačijom logikom. Tako, nećemo imati jedinstvene odgovore na pitanja o tome kako se umetnost definiše i šta…

Šta je genije?

piše: Dorijan Dobrić Filozof Imanuel Kant je u svojoj Kritici moći suđenja rekao da je „genije talenat (prirodna obdarenost) koji umetnosti propisuje pravilo”. Pošto talenat kao urođena stvaralačka sposobnost samoga umetnika spada u prirodu, to bismo mogli reći i ovako: genije je urođena duševna sposobnost pomoću koje priroda propisuje umetnosti pravilo. Kant eksplicitno kaže na…

Da li škola proizvodi znanje ili nejednakost?

piše: Marko Vesić Možda bi, za ovu priliku, bilo zanimljivo da počnemo od jedne veoma frekventne i stereotipične rečenice koju najčešće čujemo nakon roditeljskih sastanaka – Ma…samo neka je on meni živ i zdrav. Ta rečenica, uz ton duboke rezignacije, želi da obavesti sagovornika o tome da škola i nije najvažnija na svetu, ali i…

Filozofija kao terapija

piše: Teodora Rebić Nakon velikih osvajanja Aleksandra Makedonskog i njegove smrti, u vreme procvata Rimskog carstva, na Mediteranu nastupa helenistički period. To jeste period propadanja antičkog polisa i čitavog sistema vrednosti koji je vekovima bio ustrojen u skladu sa političkim uređenjem. Jačanje carstva i svega novog što sa njim dolazi dovelo je do velikih promena…

Tri razloga zašto će ti Kant promeniti život

piše: Dunja Perković U jednom trenutku u istoriji filozofija i nauka su se trudile da objasne svet i naše mesto u njemu. Nauci je objašnjavanje sveta odlično pošlo za rukom i ona je išla sve dublje i dublje u prirodne zakonitosti, dok se filozofija i dalje borila sa našim mestom. Trenutno je ceo svet i…

Loš uticaj video-igara: seksizam i nasilnost

U prošlom broju smo izdvojili tri istraživanja sa vrlo zanimljivim zaključcima. Sva tri ukazivala su na potencijalni, ali i štetni, uticaj seksualizovanih sadržaja na one koji su njima izloženi. Međutim, na samom kraju, obećali smo i kritiku i protivargumente.    Vreme je da pogledamo primere istraživanja koji bi se mogli iskoristiti u odbrani video-igara po…

Kako razmišljati o nekim problemima u transrodnom sportu (contd.)

Prošli članak završen je ovim rečima: „Kakve su razlike između prvoplasiranih i poslednjih, prvih i jedva kvalifikovanih trkača/trkačica? Kakve su razlike u performansu između dečaka i devojčica određenih godina u trkačkim disciplinama i šta se dešava sa performansom istih nakon što dečaci dostignu pubertet i da li je to bitno…” Podsetimo se dveju bitnih kontekstualnih…

Skepticizam

Sigurno ste čuli za tu reč. Najčešće verovatno u obliku prideva. Opštepoznato je da sama reč označava ili je značajno povezana sa nekakvom sumnjom. Međutim, skepticizam u nekom ozbiljnijem kontekstu (često) nije puka sumnja ili neverica. Tako se često pravi razlika između ordinarne, svakidašnje sumnje i skepticizma, što će nam ujedno i pojasniti zbog čega…

KUŠ! #041

Nekada davno, krajem onog perioda koji poznajemo kao mračni srednji vek, graditelj željan večne slave u nedostatku sredstava za izgradnju katedrale poseže za drastičnim merama – paktom sa samim Đavolom. Kakvi su bili interesi druge strane da učestvuje u izgradnji velelepne katedrale saznaćete u junskom Specijalu, a krenete li put Minhena imaćete prilike da pogledate…