Njegoš – na napetoj granici između izraza i ideje

piše: Teodora Rebić Postoje autori koje čitamo zbog jezika, zbog lepote izraza, oblika i ritma; i postoje oni koji nas primarno zaokupljaju mišlju – konceptom, pogledom na svet, metafizičkom tezom. Retki su oni koji ove dve sfere spajaju na način koji ih ne nivelira, već međusobno pojačava. Njegoš je upravo među tim retkima – figura…

Autobiografija Branislava Nušića: tekst života ili život kao tekst?

piše: Ermina Ribić Autobiografija Branislava Nušića počinje piščevim predgovorom u kojem objašnjava zašto se odlučio na takav spisateljski poduhvat: „Ako je dami ružan struk, krojačica će napraviti hiljadu mašnica da ga pokrije; ako je književniku ružna prošlost, biograf će izmisliti hiljadu anegdota da je zamaže.”                                                                               Autobiografija, Branislav Nušić Na taj nas način Nušić uvodi…

Milan Ćurčin – avagardist bez avangarde

piše: Nevena Stajković Milan Ćurčin rođen je 14. novembra 1880. godine u Pančevu. Tu je završio osnovnu školu, dok je u gimnaziju išao u Novom Sadu. Na studije odlazi u Beč, gde je 1904. godine doktorirao slavistiku i germanistiku za tezom Srpska narodna poezija u nemačkoj literaturi. Radio je kao docent Beogradskog univerziteta na Katedri…

Ćaskate li sa taksistima?

piše: Nevena Stajković Zbirka priča Srneća leđa Ana Marije Grbić ugledala je svetlost dana 2021. godine. Knjiga je podeljena u šest celina – Ptice beže iz predgrađa, Na usta, Srneća leđa, Crtice iz minibusa, Skorosmrtnica i Vatrometi – a svaka celina krije po nekoliko priča o ljudima iz susedstva, iz prodavnica, sa fakulteta, iz čekaonica…

San Petra Rajića

piše: Nevena Stajković Roman Dnevnik o Čarnojeviću predstavlja kompozicioni, narativni, žanrovski i stilski prevrat u našoj književnosti. Upravo upliv dnevnika, bajke, predanja, dokumenata, pisama ili autobiografije kao integralnog dela proznog teksta označava dezintegraciju biografskog romana na kakav su nas navikli pisci 19. veka. Zbog njegove inovativnosti roman je izdala biblioteka Albatros koja se bavila „gajenjem…

Dučićeve saputnice – ženski likovi u putopisima Gradovi i himere

piše: Nevena Stajković Jovan Dučić smatra da je putopis „autobiografija jednog srca i jedne pameti”. Svoje sabrane putopise pod naslovom Gradovi i himere (himera je, u onom smislu u kojem pesnik upotrebljava ovu reč, varka, samoobmana, sanjarija) doterivao je gotovo četrdeset godina! Prvi putopis – Pismo iz Ženeve, koje je kasnije preinačeno u Drugo pismo…

Johanes Vermer Mlekarica

piše: Aleksandra Biro Zamislite, slučajno ste ugledali vremensku mašinu na ulici! Malo ste zbunjeni, ali više radoznali, pa ipak odlučujete da uđete u nju. Unutra je samo jedno dugme, ispod kog piše „Holandija, šezdesete godine 17. veka”. Mislite da je to sigurno neka šala, putovanje kroz vreme još uvek nije moguće, i zato skeptično pritiskate…

„Lovac u žitu”

Džerom Dejvid Selindžer rođen je 1919. godine u imućnoj porodici koja je živela u Njujorku, tačnije u Park aveniji. Iako je bio loš student, bio je dobar pisac. Tri stvari su ostavile dubok trag u Selindžeru – urođena fizička mana koja ga je psihički mučila, ljubav sa Unom O’Nil i ratna dešavanja. Ljubav sa Unom…

Dendi

Sigurno ste se u nekom trenutku života susreli sa terminom „dendi” i verovatno ste taj pojam vezali za raskošno, bogato i ekscentrično odevanje plemića i umetnika s kraja 19. veka, čime su nas pogrešno naučili kinematografi i kostimografi 20. veka. Uzimajući ponešto od ovog tako tipično devetnaestovekovnog koncepta, naredno stoleće nam je u nasleđe preneo…

„Moja baka vam se izvinjava” Fredrik Bakman

Svi sedmogodišnjaci zaslužuju superheroje. Jednostavno je tako. A onome ko tako ne misli fali neka daska u glavi. Švedski pisac Fredrik Bakman, poznat po bestseleru Čovek po imenu Uve, doneo nam je još jednu toplu priču o neobično običnim ljudskim sudbinama – Moja baka vam se izvinjava. Priča prati brilijantnu sedmogodišnju devojčicu Elsu koja je…

Motiv ljubavi u „Stražarskoj pesmi” Bore Đorđevića

Borisav Bora Đorđević je dobitnik nagrade Ivo Andrić za najbolju knjigu 2017. godine, Pusto ostrvo, koju je objavila izdavačka kuća Arte iz Beograda. Predsednik žirija, Emir Kusturica, saopštio je tu odluku novinarima, a  žiri, koji je dodelio nagradu Bori Đorđeviću, čine profesor dr Jovan Delić, književnici Muharem Bazdulj i predsednik Upravnog odbora Andrićevog instituta, Matija…

Lepota egzotičnih žena u pesmama Darka Rundeka

Darko Rundek predstavlja mističnu ličnost o kojoj znamo jako malo privatnih detalja, osim onog što odluči da nam prenese kroz svoje pesme. U njegovim tekstovima možemo da primetimo fascinaciju egzotikom crnih očiju, tamnoputim i slobodnim ženama. Te žene su slobodnog duha, mame i očaravaju Rundeka koji sa njima uvek ima lični i intimni odnos. U…

Ljudski je poniziti bogove

Uz izraze najiskrenijeg žaljenja obaveštavamo sve romantične duše i vlasnike ružičastih naočara koji su se tiskali pred Julijinom kućom da zanavek zakatanče svoju ljubav: vi ste, gospodo, žrtve marketinške službe italijanskog Ministarstva za turizam. Vavilon, ne Verona. Promašili ste skretanje. Romea i Juliju izmislio je Ovidije. Dobro, to i nije baš dokazano, ali ni za…

Kako nam je Kafkin „Preobražaj” narušio porodičnu idilu

Priča koja počinje rečenicom: „Kada se Gregor Samsa jednog jutra prenuo iz nemirnih snova, ugledao je sebe u postelji pretvorenog u ogromnu bubu.“, navešće svakog mislećeg čitaoca da odmah preispituje pravo značenje ovog iskaza. Kako je moguće da se čovek jednog dana probudi kao insekt? Da li je u pitanju samo san? Da li je…