piše: Sofija Stojanović Žak-Luj David 16. oktobra 1793. godine slušao je o ženi koja je sedela u taljigama svezanih ruku na leđima, podno svirepih kulisa na kojima se oblizivala giljotina, i sa hladnim, ravnodušnim pogledom uprtim ispred sebe u nemu, krvožednu svetinu očekivala da egzekutor završi sa njenim životom. Slavna slikareva neoklasicistička četkica navikla je…
Ti Amo, Hane Eštavik
piše: Nevena Stajković Nije tajna da pisanje ima isceljujuću moć jer nam pomaže da bolje razumemo unutrašnje procese. Pišući o teskobi, stičemo mogućnost da napravimo distancu i jasnije uočimo šta nas boli i šta nam je potrebno. Takve misli najčešće se zapisuju u dnevnik. Možda baš zato poetični, melanholični, uznemireni dnevnički zapisi Franca Kafke kriju…
RADE nas REČI – radionice pisanja poezije, proze i reklame
„REČI mogu da RADE za nas, ako naučimo da ih koristimo”, jedna je od poruka kojom pisci okupljeni oko projekta RADE nas REČI pojašnjavaju svoju misiju. Udruženje Ars Akta već drugu godinu u Beogradu organizuje radionice na kojima se promišljaju, zapisuju i vole – reči. Zvonko Karanović (pisac, pesnik i vlasnik izdavačke kuće Enklava), Mirjana…
Da li o ukusima treba raspravljati? – Hjumovo merilo ukusa
piše: Teodora Rebić Za nekoga je roman Majstor i Margarita fenomenalno delo, nekom drugom ista ta knjiga nije zanimljiva. Neko voli Klimtov Poljubac, a neko voli samo realistične slike, poput fotografija. Nekome je Beograd omiljeni grad, najlepši od svih; neko drugi kaže da je Barselona sto puta lepša. Mnogi smatraju da su Mocartova dela raj…
„U prevodilačkom procesu, kao i u stvaranju, slušanje je za mene ključno, a kad se sluša, razumevanje je neizbežno”, Valentina Bakti, pesnikinja
Intervju vodila: Nevena Stajković Ko je upoznao Valentinu Baktijarević, zna koliko nežnosti i posebnosti unosi u sve što radi; ko je nije upoznao, evo prilike da u narednim redovima sazna nešto o njenom radu – prevodilaštvu, poeziji, kao i intermedijalnim večerima Vazda bilo. 1. U junu 2023. godine objavljen je tvoj Izbor savremene makedonske poezije, knjiga…
Prljava (ne)dela odrađena prljavo jeftino
piše: Pavle R. Srdić Mnogi rokeri, poput, recimo, doktora za rokenrol Milića Vukašinovića, rekli su da je rokenrol nastao kako bi muzičari – ili, muškarci uopšte – lakše došli do žena. Takav zaključak i nije teško doneti, s obzirom na to da najveći broj pesama u ovom žanru – kao i u ostalima – imaju…
Privatna proslava za šest lica i pogrešna podešavanja – Produkcija Flying Ginger , Udruženje Novembar ; koprodukcija Bitef teatar i Belef festival
piše: Jasna Žarković Na sceni Bitef teatra postavljen je dugačak sto, šest stolica i po jedna polica sa pićima sa leve i desne strane. Voajeri smo Privatne proslave u elitnom restoranu, na koju jedno po jedno, lagano otvarajući dijalog i upoznavanje, stiže šest lica ove romantične, slatko-gorke komedije. Svi znaju ko ih je pozvao, ali…
Tetovaža i ukrašavanje tela u (pra)istoriji
piše: Zorana Laketić Po definiciji, arheologija je nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti kroz materijalnu kulturu. U tu materijalnu kulturu ubrajamo razne predmete koje su ljudi pravili, koristili i na kraju odbacili (na primer, posude, novac, nakit). Može delovati pomalo neukusno smatrati naša, ljudska tela materijalnom kulturom i stavljati ih u istu kategoriju sa loncem,…
Katarina Krstić, kejkej.design – Dobro došli u zelenu revoluciju!
piše: Đurđa Đukić U svetu u kom se sve više oslanjamo na digitalne aparate i veštačke prečice u nalaženju lakšeg ili bržeg rešenja za naše probleme, utešno je znati da ne biraju svi put linije manjeg otpora. Ako je ova rubrika išta pokazala do sada, to je da i dalje postoje ljudi koji umetnost cene…
O Prometejima i Meduzama – Del Torova adaptacija Frankenštajna
piše: Maša Antonijević Najnovije ostvarenje Giljerma del Tora adaptacija je čuvenog dela Meri Šeli koje je uobličilo i najavilo popularnost naučne fantastike. Izmeštanje stvarnosti i misaoni eksperiment kao norme ovog žanra izvrsno su sredstvo društvene kritike. Stoga, povezanost dvaju Frankenštajna, onog napisanog 1818. i ovog izrežiranog više od dve stotine godina kasnije, valja tražiti kako…
KUŠ! #119
U ekonomski daleko razvijenijim zemljama, prazničnu euforiju zamenila je praznična kupovina, koju je još krajem prošlog meseca najavilo čedo kapitalizma, Black Friday. Uprkos tome što su nama već godinama, a pogotovo od 1. novembra prošle godine, skoro svi dani crni, popusta je onoliko! Velika rasprodaja državne imovine odnosi se ovoga puta na Generalštab zarad izgradnje…
Da vam ja pričam… – Prikaz stripa Neverovatne priče Mije Kulića
piše: Ivan Veljković U prošlom broju… „Međutim, ako nije jasno definisano ko ti je negativac i šta može, e tu već radi neizvesnost, sve bude ujedno i moguće i nemoguće, a adrenalin raste. Ili, ono, bude simpatično i drži pažnju.” Pajac koji prevazilazi svetove. Palme koje drže zauvek. Ljubav koja prevazilazi ne samo vekove, već…
Snijeg u Aržanteju, Klod Mone
piše: Iva Vukotić Novembar po nekom nepisanom pravilu predstavlja mjesec koji najavljuje zimu u najklasičnijem mogućem smislu: snijeg, debele jakne, čizme i oblaci pare kad god se progovori. Međutim, čak je i ta jedna sigurnost postala više nego upitna usljed klimatskih promjena koje polako brišu granice između godišnjih doba. Ipak, to nas neće spriječiti da…
Strah od sudbine – kineska terakota armija
piše: Lenka Vukotić Na svojoj poslednjoj turi vođenoj idejom pronalaska napitka besmrtnosti, prvi car Kine, Jing Dženg (Ying Zheng), iznenada, ipak umire. Rođen 259. godine pre nove ere, na vlast je došao u svojoj 13. godini i za sobom ostavlja jako kratku, ali revolucionarnu vladavinu. Ujedinio je zaraćene države, reformisao pismo, novac i zakon i…
Tereza Raken i sve te ljudske životinje
piše: Ermina Ribić Ako je Onore de Balzak težio da stvori „ljudsku komediju”, onda se može reći da književni projekat Emila Zole, s teorijskim odmakom i naučnim pristupom, više podsjeća na „ljudsku radionicu”. Nije slučajno što se ova dva imena nalaze ovako jedno nasuprot drugom. Prvi razlog je očigledan: Balzak, pravi predstavnik realizma u književnosti,…