Kako su muzeji oblikovali nacije?

piše: Dorotea Lovčević Svaka zbirka ima dve osnovne karakteristike. Ona je konceptualizovana u skladu sa idejom sakupljača o tome šta je vredno i šta njome želi da kaže, a istovremeno je ono što bilo ko, od onih koji sa njom komuniciraju, misli da ona jeste. To, naravno, znači da sakupljač i posmatrač mogu imati potpuno…

Čovek kao nužno slobodno biće – Sartrovo shvatanje slobode

piše: Teodora Rebić Svi žele slobodu. Slobodu izbora, govora, slobodu da rade šta žele i budu šta jesu. Niko ne voli da ga ograničavaju, sputavaju i preusmeravaju. Ljudi ne vole zabrane, ne vole okove. Ne vole da ih guše sistemi, drugi ljudi i pravila. Ne vole da im se nameću ideje, ideologije i rešenja. Ali,…

Flora

piše: Aleksandra Vujić Kako bismo je odobrovoljili i u nadi da će nam doneti sunce, cveće i ostale lepe, prolećne stvari, članak ovog meseca posvećujemo Flori, boginji cveća i proleća. Ova boginja je, u skladu sa svojim zaduženjima, često prikazivana kao mlada, privlačna, lepa nimfa koja drži buket cveća. Pored lepote, nju je krasila stidljivost…

Strah od straha (o predstavi Strah Igora Vuka Torbice)

piše: Ivana Pavićević „Osoba živi dok god ima ko da je se seća.” Poslednja predstava koju je režirao prerano preminuli reditelj Igor Vuk Torbica još uvek se igra na repertoaru Narodnog pozorišta Pirot. To je utopijsko-distopijska predstava. Do pola predstave gledamo društvo kakvo bi trebalo da bude, od pola onakvo kakvo zapravo jeste. Tako da…

Džon Kejdž – Estetika indiferentnosti

piše: Mia Matković Identitet umetnika poput Džona Kejdža (John Cage, 1912–1992) je veoma složen. Podrazumeva kako poziciju stvaraoca – kompozitora i pesnika – tako i poziciju filozofa/teoretičara koji je „iz temelja uzdrmao tradicionalni koncept umetničkog dela”  kroz svoj hibridni stvaralački opus. Stvarao je u domenu muzike, fluksusa, performansa i drugih umetničkih praksi, insistirajući na intermedijalnosti…

Smrt na Nilu

piše: Marija Kovačević Kuzmanović Dok su parovi birali poklone za Dan zaljubljenih, a samci birali žurke na kojima će da se obeznane, mi smo mesec ljubavi obeležili premijerom filma Smrt na Nilu u režiji i produkciji britanskog glumca Keneta Brane. Za sve one koji nisu upućeni, ovaj film je zapravo književna adaptacija istoimene knjige autorke…

Betmen nad Zvezdarom/Robin sa Krsta Jelene Bogavac

piše: Tamara Živković Dramaturškinja i spisateljica Jelena Bogavac je davne 1996. godine objavila knjigu Betmen nad Zvezdarom, a 2020. godine je Betmen dobio svoj nastavak – Robin sa Krsta. U obe ove knjige, koje nastaju u razmaku od dvadeset četiri godine, pratimo mladiće koji stasavaju, odrastaju i oblikuju se u dva, naizgled, potpuno drugačija vremena,…

Bo Bartlet, Domovina

piše: Branislav Vujčić Pita sa jabukama, Kip slobode, Četvrti jul, rokenrol, Robert Džonson na prašnjavom raskršću, u ponoć, sa gitarom u ruci prodaje dušu đavolu, put 66 koji se proteže u nedogled, delta bluz, anđeli pakla koji divljaju pustim drumovima Amerike, Elvis, Merilin Monro u kratkoj haljini, najveće klupko kanapa na svetu (ili, barem, u…

Milos Živković: Trebalo bi da pišemo onako kako živimo, mislimo i osećamo

Naš martovski sagovornik je Miloš Živković, autor nedavno objavljenog romana Košmarnik i jedan od osnivača i učesnika književnog društva Orfisti i Jutjub kanala Bookvalisti. Sa Milošem smo pričali o vezama slike i teksta, bogatstvu i bremenu književne tradicije, popularizaciji književnosti, nauke i književne kritike, košmarima, snovima, emotikonima, Aleksandru Velikom i mnogim drugim temama. Prošle godine…

Velikanke srpske kulture

piše: MoonQueen U martu vas vodimo u Dom Jevrema Grujića i izložbu Velikanke srpske kulture koja aktuelizuje pitanje ženskog stvaralaštva u našoj sredini i podseća na pionirke umetnosti i nauke čiji je rad otvorio prostor budućim generacijama žena za učešće u kulturnom životu zemlje. Neke od njih, poput Desanke Maksimović, Isidore Sekulić ili Nadežde Petrović…

Dobre brlje

piše: MoonQueen U martu vas upoznajemo sa brendom Dobre brlje iza čijeg imena stoji autorka Marija Kosić, po formalnom obrazovanju doktorka medicine i asistentkinja na Medicinskom fakultetu, po ličnom, kako sama kaže, žena, mama i ćerka, a po onom kreativnom, neko ko voli da hoda, luta po buvljacima, veruje u moć prolećnog čišćenja, zaplače zbog…

KUŠ! #74

Martovski broj počinjemo pričom o Dobrim brljama i razgovorom sa njihovom autorkom, Marijom Kosić, koja nas je upoznala sa svojim maštovitim šarenim svetom ilustracija. Igra reči i slike nešto je po čemu prepoznajemo njen rad, a neobičan, gotovo slikovit pristup tekstu, jedna je od odlika romana Košmarnik, sa čijim smo piscem, Milošem Živkovićem takođe imali…

Gradsko šarenilo

piše: Ana Samardžić Rubrika Detalj za kraj svaki put donosi neko drugo umetničko delo, tako da se ime autora i naziv dela ne pominju nigde u tekstu. Ideja je da na osnovu jednog detalja kompozicije sami saznate o kom delu i umetniku je reč i da svoje odgovore podelite sa nama u komentarima na tekst na sajtu…

Znaš li, gospodine Džouns?

piše: Milica Marjanović Misliti, to je smelost. Samo Bog ima to pravo i to preimućstvo. Mišljenje je, ili bi bar trebalo da bude, hladnoća i mir;  naša jadna srca podrhtavaju i naši jadni mozgovi udaraju i suviše jako za to. – Herman Melvil, Mobi Dik Prkos konzervatizmu u umetnosti ne prolazi bez dela inspirisanih komentarima…

Predak književnosti apsurda – pisar Bartlbi

piše: Marina Radan Pojam književnosti apsurda, koja se svakako idejno poklapa sa filozofijom apsurda, danas je veoma dobro poznat u krugovima svetske literature. Za to je, moramo priznati, glavni krivac Alber Kami, napisavši najpre filozofski esej Mit o Sizifu i jednom zasvagda odvojivši apsurd i egzistencijalizam, a potom i stvorivši Mersoa, načelo filozofije apsurda u…