Roman Luke Pušića: Bajonet, barikada, barjak ili krvava sonata

piše: Tisa Milić U decembru vas upoznajemo sa Lukom Pušićem, diplomiranim pravnikom i volonterom u sudu. Volontiranje podrazumeva praćenje suđenja i pomaganje sudijama u pisanju presuda. Luka je ujedno i organizator Termidora, simulacije geopolitičkih odnosa, pregovora i ratova kroz istoriju. Saobraća uglavnom biciklom. Ima jednu sijamsku mačku od 13 godina, ali voli i miševe, pa…

Šekspir i devičanska kraljica

piše: Tisa Milić Kraljica Elizabeta I Tjudor je četrdeset i četiri godine bila na engleskom tronu, a njena vladavina je ostala zapamćena kao doba političkog, ekonomskog i religijskog razvoja. Velika Britanija je kasnije zahvaljujući ovome postala vodeća svetska sila. Kada je Šekspir rođen 1564. godine, Elizabeta je bila kraljica Engleske samo pet godina. Iako je…

Netfliksova serija Dar (The Gift/Atiye)

piše: Tisa Milić Dar je turska serija nastala u produkciji Netfliksa 2019–2020, a sastavljena je od tri sezone, dok je epizode režiralo sedam različitih turskih istaknutijih reditelja nove generacije. Priča govori o putu ženske inicijacije, kroz niz avantura i simbola, i prožeta je istorijom turske kulture i naroda, a oslanja se na arhetipski model puta…

Taras Subotić – izloženi

intervju vodila: Tisa Milić Taras Subotić, po profesiji arhitekta, oprobao se u više različitih grana umetnosti – muzici, skulpturi, glumi, cirkuskim veštinama. Njegov poslednji projekat bio je ulični performans koji je uključivao kostimiranu šetnju kroz Knez Mihailovu i Kalemegdan, a tom prilikom je na sebi imao beli spandex kostim i društvo lutke iz izloga u…

Zašto se dete kuva u palenti

piše: Tisa Milić Zašto se dete kuva u palenti je predstava kojom autorka Marta Bjelica istražuje mogućnost spajanja izvođačkih praksi savremenog cirkusa i dramskog teatra. To je, takođe, i njen master rad na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a do sada je odigrana na Bitefu, na festivalu Cirkobalkana i u Kragujevcu. Rediteljka i performerka uzima…

Dante u svemiru – O poeziji na misiji

piše: Tisa Milić Poezija i neistražene dubine kosmosa se nameću kao tandem od kad je čovek nalazio nadahnuće pri samom pogledu na zvezdano nebo. Mnogi pesnici, umetnici i zanesenjaci su odlazili „na nebesa”, da bi se vratili sa stihovima koji govore govor duše. Potreba da to što je u nama podelimo sa drugim je večna,…

Još ljubavi, smrti i robota

piše: Tisa Milić S01 – Animirana serija Ljubav, smrt i roboti (engl. Love, Death and Robots, stilizovano kao LOVE, DEATH + ROBOTS) pojavila se prvi put na Netflixu u martu 2019. Prvu sezonu producirali su Tim Miler (Dedpul, Tor: Mračni svet, Terminator: Mračna sudbina…), Džošua Donen i Dejvid Finčer (Borilački klub, 7edam, Osmi Putnik 3…).…

Danka Sekulović – Turbomultipraktik

intervju vodila: Tisa Milić Danka Sekulović je dramaturškinja i performerka rođena u Beogradu. Velika je ljubiteljka lutkarskog pozorišta, sa završenim prvim stepenom specijalizacije lutkarske režije u Rusiji. Tokom rada u Cirkusferi počela je da nastupa, najčešće kao baza u partnerskim akrobacijama, ali ni akrobacije na ringu joj nisu nepoznate. Iza sebe ima nekoliko uspešnih predstava,…

Analiza pet kultnih scena iz Diznijevih filmova uz ironijski komentar kroz popularne mimove

piše: Tisa Milić Pokahontas  (1995) – Zbogom, Džone Smite Poslednja scena iz animiranog filma o Indijanki koja se, suprotstavljajući se stavovima i pritiscima svog plemena, upušta u avanturu sa pripadnikom kolonizatorske armije, Džonom Smitom, odnosi se upravo na njen konačni oproštaj od proživljene ljubavne romanse. Nakon sudara svetova dve civilizacije i malo bezbrižnog brčkanja i…

Džil i Džon – Leptiri su slobodni, predstava Ateljea 212

piše: Tisa Milić Tekst Leonarda Geršea iz 1969. prvi put je postavljen na Brodveju iste godine, da bi kasnije dobio svoju ekranizaciju u vidu holivudske melodrame (1972. godine) sa Goldi Hon u glavnoj ulozi, a potom se našao i na pozorišnim scenama širom sveta – preko Moskve, do podruma Ateljea 212 u režiji Nenada Gvozdenovića…

Pet stripovskih sižea

piše: Tisa Milić Ovaj tekst nastao je kao deo istraživačkog rada pri Fakultetu dramskih umetnosti, gde smo imali predmet strip i grafička novela, pod mentorstvom profesora Đorđa Milosavljevića. Zahvaljujući ovom predmetu, lansirala sam se u neko davno prošlo vreme, kada sam doživela prve susrete sa „devetom umetnošću” – što u formi naivnog Mikijevog zabavnika i…

Upotreba visoke tehnologije u savremenom pozorištu

piše: Tisa Milić Pinakes, najraniji oblik pozorišne scenografije u antičkoj Grčkoj predstavljao je oslikane ploče, pomoću kojih je dočaravano mesto dešavanja dramske radnje, a to su najčešće bile palate, hramovi, kolibe i pećine. Jedna od prvih upotreba mašinerije na sceni bila je čuvena deus ex machina, patent pomoću kog je glumac „ni od kuda” spuštan…

Maske u japanskom „No” teatru

No teatar, uz Kabuki, predstavlja jednu od dve najpoznatije pozorišne forme u japanskoj kulturi. Dramski tekstovi predstavljaju crtice iz japanske mitologije i života sa fantastičnim elementima (iz sveta duhova i snova). Sam naziv No potiče od reči no, što znači talenat ili veština. I zaista, uz minimalističku drvenu scenu, kostime, dramski tekst i maske, glumački…

Strip Konan – Kćeri Ranove

Konana je kreirao Robert E. Hauard u seriji romana epske fantastike. Izdavačka kuća Marvel komiks 1970. godine započinje objavljivanje strip-svezaka o Konanu pod nazivom Konan varvarin. Scenarista je bio Roj Tomas, a crtač Bari Vindzor-Smit. Posle nekoliko brojeva, Smita zamenjuje Džon Bjusema. Od 2003. godine, izdavač stripova o Konanu je kuća Dark Horse Comics. Strip…