piše: Dorijan Dobrić Koju obavezu pojedinac ima prema vlastitim integrisanim idejama? Da li je zaista moguće znati razliku između onoga što smo naučili i onoga što smo imali u duhu od samog početka? Da li je razgraničavanje dobra od zla upisano u ljudskoj svesti ili čovek mora da iskusi i jedno i drugo da bi…
O granicama ljudske gluposti
piše: Marko Vesić Ne kaže se za džabe – ’glupa maso’ glupom pojedincu. Razmislite o tome. – Anonimni Pojedinac Najpoznatija misao o ljudskoj gluposti sigurno je ona Ajnštajnova o tome da dve stvari na svetu nemaju granicu: kosmos i ljudska glupost, premda za prvu, kako je kazao, nije sasvim siguran! Poetična izjava, priznaću, od velikog…
10 filozofskih problema/pitanja za koje bi trebalo da se interesujete, deo drugi
Dakle, nastavljamo gde smo stali. Redosled je i dalje nebitan, a lista mnogo kraća nego što bismo to želeli. Šta je svest? Verovatno najuzbudljiviji primer predstavlja napredak na polju artificijelne inteligencije. Volimo da mislimo da je svest nešto što samo mi možemo imati, bez obzira na to koliko je neki robot sofisticiran. Većina nas drži…
Prokletstvo znanja
Da li biste voleli sve da znate? Pre nego što odgovorite na pitanje, valja spomenuti da nije sasvim izvesno šta ovde „sve” znači. Je li „sve” podrazumeva sve što se može saznati, ili sve što se trenutno zna? Da li tu potpadaju i budući događaji? Da li to uključuje i direktnu svest o subjektivnom doživljaju…