(Preludijum za) popodne jednog fauna

piše: Sonja Ristić Muzika je kroz istoriju uglavnom kasnila za ostalim umetnostima kada je smena stilskih pravaca u pitanju. Međutim, s vremenom se to kaskanje smanjivalo i, došavši do epohe impresionizma, muzika se priključila svega dvadesetak godina nakon slikarstva i književnosti. Paralele među različitim granama umetnosti bile su brojne – način korišćenja akorda nalikovao je…

Edit Pjaf

piše: Sonja Ristić Edit Đovana Gasion rođena je 19. decembra 1915. godine. Njena majka, Aneta Đovana Majar, poznatija kao Line Marsa, bila je ulična pevačica, a otac, Luj Alfons Gasion, cirkuski izvođač, akrobata i kontorcionista. Nakon rastanka svojih roditelja, Edit je živela sa bakom, sve dok je nije otac odveo u bordel svoje majke u…

Ivan Jegdić – Samo Biblija i tužna muzika

intervju vodile: Milica O. Marković i Sonja Ristić Ivan Jegdić (1998) je novo lice naše popularne muzičke scene, koji svojim talentom sve više osvaja srca fanova širom zemlje, ali i privlači interesovanje mnogih producenata i medija. On je mladi kantautor i tekstopisac koji se još kao srednjoškolac (2016) predstavio u muzičkom šou Ja imam talenat,…

Enio Morikone Addio Colonnello

piše: Sonja Ristić Svet muzike i filma je početkom prošlog meseca ostao bez velike ličnosti – Enija Morikonea, koji je preminuo u 91. godini. Veliki italijanski muzičar nekoliko dana pred smrt napisao je oproštajno pismo koje počinje rečima: „Ja, Enio Morikone, sam umro”, ali njegova muzika će, bez sumnje, nastaviti da živi. Prisetimo se njegove…

Džef Ros: Greške mi pomažu da napredujem

Džef Ros je američki umetnik nemačkog porekla, koji trenutno živi i radi u Pančevu. Njegova umetnost je od početka u tesnoj vezi sa muzikom, a ova sinteza najočiglednija je u saradnji sa brojnim bendovima, od kojih se najviše ističe Nirvana. Džef poseduje i veliku umetničku kolekciju u kojoj se nalaze dela mnogih umetnika, koja brižno…

RAMPA: Verujemo u našu muziku

RAMPA (Radioaktivna melodija Pančeva) je pančevački pop-rok sastav koji čine Branimir Kolocka (vokal i violina), Nikoleta Nedeljković (vokal i klavijature), Aleksandar Simić (gitara), Mihajlo Đorđević (gitara), Nikola Vlahović (bas gitara) i Ivan Solomun (bubnjevi). Za dve i po godine postojanja svojom muzikom su osvojili kako pančevačku, tako i publiku u mnogim drugim gradovima. U okviru…

Bitlsi i Indija – Psihodelični orijentalizam

Počevši od 1965. godine, kada je snimljen film Help!, indijska muzika i celokupna hinduistička filozofija počele su da okupiraju članove najpoznatijeg rok benda u istoriji – Bitlse. Naime, ova britanska muzička komedija, u kojoj su glavne uloge poverene Džonu Lenonu, Polu Makartniju, Džordžu Harisonu i Ringu Staru, opisuje komične situacije kroz koje prolaze članovi benda…

Bane Gluvakov: Umetnost je dehumanizovana

Bane Gluvakov je pančevački muzičar. Tokom svoje karijere svirao je u nekoliko bendova: RH Group, After Funk, Napred u Prošlost, Kontrabandi, bio je gitarista grupe Van Gogh proteklih desetak godina, trenutno nastupa sa Bane Gluvakov Triom, ali i kao solista. U kom god sastavu da se pojavi, Bane svojim sviranjem, energijom i umećem publiku ostavlja…

Spoj visoke i masovne kulture: klasična muzika i crtani film

Crtani filmovi su neizostavni deo svačijeg detinjstva. Svi smo jedva čekali da ujutru čujemo dobro poznatu uvodnu muziku i Nikolu Simića koji izgovara: „Hej šefe, koji ti je vrag­?”. Međutim, tada verovatno nismo bili svesni značaja crtaća za upoznavanje sa svetom umetničke muzike i nekim od najznačajnijih dela svih vremena. Dve najznačajnije kompanije – Disney…

Inspiracija na dnu čaše: slučaj Musorgski

Poznato je da se alkohol i različiti narkotici vezuju za umetnike i proces stvaranja njihovih dela. Spisak velikih imena je prilično dugačak: Vinsent van Gog, Ludvig van Betoven, Frensis Bejkon, Čarls Bukovski, Kurt Kobejn, Volfgang Amadeus Mocart… Čini se da bi bilo lakše napraviti listu umetnika koji su stvarali potpuno trezni. Da li su opijati…

Muzički saloni 19. veka: nastanak, značaj i nestanak

Muzički saloni, koji su obeležili epohu romantizma, nastali su po ugledu na francuske literarne salone i dvorske muzičke izvedbe 17. i 18. veka. Termin salon označavao je veliku prostoriju, ali i aktivnosti koje su se u njoj odvijale. Salonijerke, žene koje su ih vodile, bile su značajni snabdevači kulture – dočekivale su goste, vodile diskusije…