Egipatska boginja Bastet (ili Bast) prvobitno je prikazivana kao lavica, a kasnije je češće poistovećivana sa mačkom. Isprva boginja koja je gnev svog oca, boga Ra, izražavala rikom, postala je dobroćudnija i pomagala je smrtnicima uništavajući štetočine. U pitomijem obliku domaće mačke ona je boginja telesne ljubavi. Kada je prikazivana sa mačićima, preuzima ulogu boginje…
“Sonetni venac” France Prešern
Najznačajnija figura slovenačkog romantizma, iako je objavio samo jednu zbirku pesama (Poezije) je France Prešern. Početak njegovog stvaralaštva karakteriše humorom obojeno viđenje sveta i ljubavi, kasnije pesnik biva suočen sa nevoljama i nepravdama kako na ličnom, tako i na društveno planu, pesme postaju teže i više pesimističke, a na kraju svog pesničkog puta dolazi do…
Lautarova večna robija
Kralj Milan u poseti požarevačkom zatvoru, sveže krunisan. Nezadovoljan dočekom, viče po upravi zatvora. Lupa vrata i izlazi potpuno sam u zatvorski krug. Šeta nezadovoljno pored zida, na čijem dnu su prozori memljivih zatvorskih ćelija. Mučnu tišinu prekidaju njegovi ljutiti koraci. Kako je napredovao, među njegove korake uplitali su se tužni zvuci violine, koji su…
Šarl Bodler
Stvaralaštvo Šarla Bodlera ne može se svrstati u neki određeni pravac zbog toga što je on zapravo preteča simbolizma koji se tek kasnije razvija u onom pravcu u kojem ga danas poznajemo. Njegova poezija je odraz njegovog života, razvratnog i buntovničkog ponašanja, misli otuđenog i revoltiranog pesnika. Bodler je uveo estetiku zla i kult ružnog,…
Puno sreće, zdravlja, ljubavi i para!
Sigurno je u vašim životima više onih koji se oko čestitke ne trude mnogo od onih koji je osmisle samo za vas i učine je ličnom nekim vašim željama, internim šalama ili zajedničkim trenucima (nama iz redakcije, urednica, na primer, svima posebno ručno pravi predivne novogodišnje čestitke i krene time da se bavi već…
„Tuđine” Igora Marojevića
Roman Tuđine Igora Marojevića pripada jednom neobičnom romanesknom vencu, ili kako ga sam Marojević naziva „Beogradskom petoknjižju” kojem pripadaju još i romani: Beograđanke, Prave Beograđanke, Dvadeset četiri zida i Parter. Tuđine su poslednji roman ovog petoknjižja i on se, kao uostalom i svi ostali romani koji istome pripadaju, može čitati i nevezano za druge. Ukoliko…
High Fidelity: Šta o(p)staje od naših ljubavi?
Bi-Bi-Si je još davne 1942. godine premijerno emitovao sada već legendarni radio program pod nazivom Desert Island Discs (Muzika za pusto ostrvo), u kome gost emisije ima jedinstvenu priliku da izabere nekoliko pesama, knjigu i predmet od značaja koje bi poneo sa sobom na pusto ostrvo. Sama ideja nasukanosti i izolacije, propraćena primamljivom ponudom da…
Muharem Bazdulj „Lutka od marcipana”
Život jedne od najpoznatijih čeških glumica Lide Barove sam po sebi je bio drama, te nije ni čudo što je mnogim umetnicima poslužio kao inspiracija za njihova dela. Među njima se našao i naš najcenjeniji regionalni pisac Muharem Bazdulj. Na samom početku romana Lutka od marcipana Bazdulj nam otkriva kako je došao do teme za…
Da li je Platon voleo platonski?
Gotovo da ne postoji pubertet koji je prošao bez barem jednog spomenara izlepljenog srcima i ispisanog ljubavnim porukama za tajnu simpatiju kojoj nikada nismo imali hrabrosti da saopštimo naša osećanja ili je takav scenario bio praktično neizvodljiv. Pa i ako nismo bili skloni pesničkom izražavanju, a možda smo i nekakvim čudom taj period života uspeli…
Zlatne jabuke i najbrža… lavica
Sport je antičkom čoveku predstavljao važan deo svakodnevice i neizostavni segment kulture življenja. O tom značaju možda najbolje govore višednevne sportske svečanosti i različite igre (Olimpijske su najpoznatije, da) zbog kojih su prekidana ratovanja i drugi sukobi. Vrhunski sportisti su bili popularni i voljeni koliko i danas, neretko smatrani superherojima i polubogovima. Bogatstvom nisu bili…
Kao što sam plesao sa tobom
Svako od nas je jednom u životu voleo nesrećno. Neko je jednostavno nastavio dalje, stavljam akcenat na ,,jednostavno” – koliko je to moguće, a neko je podnosio teško, tako teško da je nepodnošljivo. Uvek sam tvrdio da muzika ima lekovito dejstvo u tim situacijama i da, poput pravog medikamenta, ima svoja dejstva, ali i neželjene…
Čekićanje po sopstvenom biću: Pigmalion
Prve prodavačice lepote i ljubavnih slasti su, kaže Ovidije, bile Kipranke Propoetide, ali ne zato što im je nežni južni vetar zadizao haljetke i milovao ih po butinama, već im je ta bludna narav došla kao osveta srdne Venere u čiju su se božanstvenost drznule posumnjati. Nema te naivnosti koja će poverovati da baš nikome…
„Rastanak Hero i Leandra” Vilijam Tarner
U vodama Helesponta, što je antički naziv za moreuz Dardaneli, nalaze se dva grada, jedan naspram drugog. Na severnoj obali živi devojka izuzetne lepote. Hero je zvaše (ne Hera, ovo nije priča o bogovima, već o ljudima) i bila je sveštenica Afroditinog hrama. Svake noći, sakriven tamom, sa obale drugog grada, u more je skakao…
Ljudski je poniziti bogove
Uz izraze najiskrenijeg žaljenja obaveštavamo sve romantične duše i vlasnike ružičastih naočara koji su se tiskali pred Julijinom kućom da zanavek zakatanče svoju ljubav: vi ste, gospodo, žrtve marketinške službe italijanskog Ministarstva za turizam. Vavilon, ne Verona. Promašili ste skretanje. Romea i Juliju izmislio je Ovidije. Dobro, to i nije baš dokazano, ali ni za…
O jednoj ljubavi najvećeg srpskog književnog kritičara
„Ne znate Vi, Mihize, šta je za Srbe tog vremena značio Skerlić. Nikada ni pre, ni posle njega, nijedan kritičar, ma šta kritičar, nijedan živi pisac nije imao toliki ugled i takav glas u našem narodu.“ -Veljko Petrović u obraćanju Borislavu Mihajloviću Mihizu Čovek čija je književna reč svojevremeno bila neprikosnovena, čije su ocene razapele…