„Kompozitori su najveći geniji i njihova muzika je ono što ostaje iza njih kao nekakvo blago, zlatni trag”, Darija Dražović, student generacije Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu

piše: Mia Matković Student generacije – titula koja nosi težinu, ali i ponos. Ovi mladi, uspešni ljudi, ne samo da ostvaruju izuzetne akademske rezultate, već svojim radom, strašću i posvećenošću neprestano pomeraju granice. U vremenu brzih promena i izazova, oni su dokaz da talenat, upornost i obrazovanje mogu otvoriti vrata ka velikim uspesima. DarijaDražović –…

Improvizacija Džordža Geršvina – Upliv džez muzike na umetničku scenu Sjedinjenih Američkih Država

piše: Mia Matković Početkom 20. veka mnogi kompozitori su eksperimentisali ritmom, tražili inspiraciju u narodnoj muzici i procenili svoje stavove o tonalitetu. Kompozitori ovog perioda bili su voljni da eksperimentišu novim muzičkim formama, te da koriste tehnologiju kako bi poboljšali svoje kompozicije. Prošli vek obeležilo je i nastajanje mnogih muzičkih pravaca, poput džeza. Džez muzika…

Analogno-digitalni vrtlog: Drumbooty i muzički univerzum albuma Creality

piše: Iva Pažin Creality je zadivljujući instrumentalni album srpskog džez bubnjara i kompozitora Peđe Milutinovića, poznatijeg kao Drumbooty. Ovaj album predstavlja svojevrsno umetničko istraživanje koje spaja različite muzičke žanrove, poput džeza, elektronike, hip-hopa i fanka u jedinstvenu, melodičnu i energičnu fuziju. Milutinović je majstorski spojio ove različite uticaje, stvarajući muzičko iskustvo koje oduzima dah. Na…

Erik Sati – neoklasicista ili dadaista?

piše: Mia Matković Početak 20. veka doneo je sa sobom velike društvene i političke promene koje su uticale na umetnost tog perioda. Jedan od značajnijih pravaca bio je dadaizam koji je, za razliku od tada istaknutog larpurlartizma izraženog kroz popularni romantizam, umetnost usmerio ka parodijskim principima, antiumetnosti i kritici institucionalne umetničke prakse. Umetnici ovog perioda…

Muzički vunderkind 21. veka – Džejkob Kolijer

piše: Iva Pažin Kroz istoriju muzike uvek je postojao fenomen vunderkinda, natprosečno talentovanog deteta u ovoj umetnosti. Počev od Mocarta, preko Stivija Vondera i Kejt Buš, danas svedočimo pojavi umetnika vanserijskog talenta – Džejkoba Kolijera. Nazvati Kolijera genijem nakon nekoliko odslušanih pesama nije nekakva hrabra izjava autorke, već činjenica. Ovaj dvadesetosmogodišnji pevač, tekstopisac, aranžer, multiinstrumentalista,…

Klavirska muzika Konlona Nenkeroua

piše: Mia Matković Stvaralaštvo Konlona Nenkeroua (Samuel Conlon Nancarrow, 1912–1997), meksičkog kompozitora poreklom iz Amerike, do ranih osamdesetih nije naišlo na ozbiljniju recepciju stručne javnosti, te je, po svemu sudeći, moglo ostati zaboravljeno. Svemu navedenom duguju dve činjenice: sa jedne strane, reč je o nenametljivoj prirodi kompozitora, a sa druge o prirodi same muzike –…

Džon Kejdž – Estetika indiferentnosti

piše: Mia Matković Identitet umetnika poput Džona Kejdža (John Cage, 1912–1992) je veoma složen. Podrazumeva kako poziciju stvaraoca – kompozitora i pesnika – tako i poziciju filozofa/teoretičara koji je „iz temelja uzdrmao tradicionalni koncept umetničkog dela”  kroz svoj hibridni stvaralački opus. Stvarao je u domenu muzike, fluksusa, performansa i drugih umetničkih praksi, insistirajući na intermedijalnosti…

List i nedostižni raj

piše: Dušica Mladenović Franc List (1811–1886) bio je mađarski pijanista, virtuoz, kompozitor, dirigent i pisac literature o muzici. Već kao dete postaje poznat zahvaljujući muzičkim sposobnostima, konkretno u oblasti izvođaštva, te ga bečka i pariska aristokratija, pored mađarske, vrlo brzo prihvata i podržava u daljem napretku. List je bio zvezda salonske muzike negovane u pomenutim…

Naša, Isidora

piše: Mia Matković Svet (muzike i filma) je ostao uskraćen za još jednu svetlost, vanvremensku ženu, Isidoru Žebeljan, čija će muzika, kao i sećanje na nju, bez sumnje, nastaviti da živi. Bila je jedna od najpriznatijih svetskih muzičkih umetnica, članica Srpske, ali i Svetske akademije nauka i umetnosti. Isidora Žebeljan rođena je u Beogradu 27.…

Tajni zvuk srca ispunjava sobu

piše: Dunja Savić Svetlana Savić (1971) je srpska kompozitorka i profesorka na katedri za kompoziciju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Na putu od prvog studentskog rada pod nazivom Sirota, tužna Don Huanova kći, za sopran, bas, ženski hor i elektroniku iz 1992. pa sve do doktorskog umetničkog projekta Soneti: La doucenuit, Looking on Darkness,…

Samospoznajni trag u (zvučnoj) vizuri Karlhajnca Štokhauzena

piše: Tina Arsenijević Ime nemačkog kompozitora Karlhajnca Štokhauzena (Karlheinz Stockhausen, 1928–2007. godine) uzima se kao sinonim za jednu od vodećih figura 20. veka u svetu muzike. Novine koje je Štokhauzen podario muzici ostaju simbol velikih vizionarskih stremljenja, propuštajući u sebe božansku inspiraciju koja odjekuje kosmičkim vibracijama. Nakon turbulentnih godina detinjstva i odrastanja koje su bile…

Ezoterik Sati: fuzija života i umetnosti

Francuski kompozitor Erik Sati (Erik Satie, 1866–1925) živeo je i stvarao u jednom veoma specifičnom trenutku društveno-političke i kulturne istorije Francuske. Početkom 20. veka zabeležene su evidentne promene na polju muzike, kulture i umetnosti uopšte. U literaturi se ovo izuzetno dinamično razdoblje, koje obuhvata kraj 19. i početak 20. veka, često naziva fin de siècle…

Valadon – Sati: trka papirnih brodića

U bašti Luksemburg, poznatom izletištu Parižana, početkom poslednje decenije 19. veka jedan zaljubljeni mladi par pušta papirne brodiće da plutaju i plove vodama parkovske fontane. Zanemarujući činjenicu da se ovakva razbibriga uglavnom opraštala samo najmlađima, momak i devojka ulažu sve napore da sopstvenim dahom svoj brodić prvi dovedu do cilja – suprotnog kraja fontane. Većina…

Pjer Bulez: od zatvorenog ka otvorenom delu u muzici

Pjer Bulez (Pierre Boulez, 1925–2016) bio je jedan od najznačajnih francuskih kompozitora savremene muzike, predstavnik evropske avangarde, dirigent, pisac i osnivač različitih institucija. Budući da se interesovao za mogućnosti interakcije nauke, tehnologije i muzike, osnivanje IRCAM-a (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique) predstavljalo je uspešnu realizaciju njegovih ideja i omogućilo brža i naprednija elektro-akustička istraživanja…