Komadi dečaka: trauma kao slike sa izvitoperene video-kasete

piše: Jadranka Ćuzulan Horor kao žanr u mainstream umetnosti doživljava sve više priznanja. Na ovogodišnjoj dodjeli Oskara dobio je rekordnih 8 zlatnih kipića, a jedan od njih je i za najbolju glumicu u sporednoj ulozi (Ejmi Madigan u Weapons), i to je tek drugi slučaj (prvi je dodjeljen Rut Gordon u Rosemary’s baby davne 1968).…

Toni, Rumena Bužarovska

Piše i fotografiše: Aleksandra Vujić Sredinom prošle godine dobili smo prvi roman Rumene Bužarovske, Toni. Roman je objavila izdavačka kuća Booka nakon više Rumeninih zbirki priča koje smo imali prilike da čitamo, takođe u njihovom izdanju. Na samom početku, glavni junak je na grčkoj plaži sa, čini se, suprugom i sinom. Kroz njegove misli i…

Stefan Tićmi – Tata kaže Gambit

piše: Aleksandra Vujić Kada sam početkom ove godine razgovarala sa Stefanom Tićmijem, u intervjuu za naš časopis, tek je nagovestio da radi na novom romanu, ne otkrivajući mnogo detalja. Ukoliko pratite Stefana na Instagramu, videli ste da je redovno obilazio pančevački buvljak. Ni slutila nisam da su te dve stvari povezane! Roman je, uz pomoć…

Moderna porodica, Helga Flatland

piše: Nevena Stajković Helga Flatland jedna je od najuticajnijih spisateljica svoje generacije u Norveškoj, a njeno ime već nekoliko godina poznato je srpskoj čitalačkoj publici utoliko što je Geopoetika 2021. godine objavila njen roman prvenac Ostani ako možeš. Idi ako moraš, za koji je autorka osvojila brojne nagrade. Ove godine obradovali su nas još jednim…

Horor Marijane Enrikes: svjedočanstvo sa međe – Prikaz zbirke priča Sve što smo izgubili u vatri

piše: Jadranka Ćuzulan Marijana Enrikes u naoko 12 nepovezanih priča opisuje postdiktatorsku Argentinu i posljedice koje je takvo društveno uređenje ostavilo na Argentince u godinama nakon njega. Premda se period od 1974. do 1983. izvan granica Argentine naziva Prljavi rat, Enrikez naglašava da ga unutar Argentine nazivaju Procesom i smatraju diktaturom, a ne ratom. Postavlja…

„Pojedite ovu pjesmu”: Erika Džong i jezik plodova

piše: Ermina Ribić Stih iz naslova pripada poemi ’Učiteljica’. Binarne opozicije žena/priroda i muškarac/kultura, inače uspostavljene prvo u jeziku a potom prenesene u samu društvenu dinamiku, oslikavale su (i dalje oslikavaju) ustaljene rodne uloge. Tako veza žena i biljaka datira još sa kraja 18. i početka 19. stoljeća, kada su neke od pionirskih knjiga o…

Ritamanaliza

piše: Mladen Ilić Sunce izlazi svaki dan (ma kako to filozofi objašnjavali), svakog jutra se budimo, ustajemo iz kreveta, obavljamo svoju rutinu, higijena, hrana, oblačenje, put do posla, rad, šetnja, odmor, hobi, rutina, sunce zalazi, spavanje. Ovakve ili slične sheme sačinjavaju nam skoro svaki dan. U svakom trenutku najverovatnije radimo nešto što smo radili juče…

Put oko sveta za sedamdeset dva dana

piše: MoonQueen Kada je 1873. godine iz štampe izašla knjiga francuskog pisca Žila Verna nazvana Put oko sveta za osamdeset dana ona je, kao i većina knjiga istog autora, svrstana u žanr fantazije. Vernove ideje s vremenom su toliko izazivale ljudsku inovativnost i maštu da su gotovo svi izumi i dostignuća koje je pisac opisivao…

Tirza – zveri srednje klase

piše: Tamara Ilić „Nijedna pitoma životinja ne ume da bude tako savršeno mirna kao divlja”, pisala je, ne tako davno, Karen Bliksen, poznata danska autorka. Dok listam Tirzu, onespokojavajući roman Arnona Grunberga, eho ovih reči prati me na svakoj stranici. Zver se u Tirzi spominje relativno rano, iako je u početku teško povezati starog, uljudnog Jergena Hofmestera sa bilo…

Prekoračenje erotskog u romanu Djevojka O

piše: Ermina Ribić Roman Djevojka O (Story of O) izašao je 1954. godine i potpisan je pseudonimom Polin Reaž. Kada je prvi put ugledao svjetlo književnog dana u Parizu, mnogobrojna publika vjerovala je da je ovaj roman mogao napisati samo muškarac. Da li su čitatelji i čitateljice u sadizmu muških likova i mazohizmu ženskih prepoznali…

Čudesna igra empuza u romanu Empuzion Olge Tokarčuk

piše: Milena Stanojević Olga Tokarčuk, po struci psihološkinja, jedno je od vodećih imena poljske književnosti. Dobitnica je brojnih prestižnih književnih nagrada, od kojih je svakako najveća Nobelova nagrada za 2018. godinu. Empuzion je objavljen u izdanju Službenog glasnika, a na srpski ga je prevela Milica Markić. Kada bi se od čitalaca Empuziona tražilo da se…

A brod i dalje plovi

piše: Miona Đenisijević Najnovije ostvarenje reditelja Jorgosa Lantimosa publika je imala priliku da vidi na Festivalu autorskog filma, a uskoro stiže i na redovan repertoar domaćih bioskopa. Reč je o filmu Jadna stvorenja, adaptaciji romana škotskog pisca Alasdera Greja. Priča prati razvoj Bele Bakster (Ema Stoun), koju vaspitava doktor grotesknog izgleda Godvin Bakster (Vilem Dafo).…

I onda opet, iz početka, Filip Grujić

piše: Aleksandra Vujić Filip Grujić je mlad pisac, ali sa već impresivnom biografijom, te mu je I onda opet, iz početka čak treći roman. I to kakav roman! Kako i pisac sam spada u generaciju nas milenijalaca, on vrlo dobro zajedničke stavove generacije pretače u reči. Izdavač (i.k. Booka) na svom sajtu kaže kako je…

Roman Luke Pušića: Bajonet, barikada, barjak ili krvava sonata

piše: Tisa Milić U decembru vas upoznajemo sa Lukom Pušićem, diplomiranim pravnikom i volonterom u sudu. Volontiranje podrazumeva praćenje suđenja i pomaganje sudijama u pisanju presuda. Luka je ujedno i organizator Termidora, simulacije geopolitičkih odnosa, pregovora i ratova kroz istoriju. Saobraća uglavnom biciklom. Ima jednu sijamsku mačku od 13 godina, ali voli i miševe, pa…

Sumrak humanizma – Špilmanov Pijanista

piše: Ermina Ribić Platon je u projektu svoje idealne države protjerao sve pjesnike jer je smatrao da su suviše štetni za savršeno društvo. I zaista, svaki zapis, svjedočenje ili plod puke imaginacije nikada ne bi našli mjesto u ovakvoj državi. Štetnost istine ili fikcije utjecala je na umove građana i kvarila ih. Srećom, mi ne…