piše: Ermina Ribićilustracija: Bojana Đurić Danas, u svijetu u kojem tehnologija napreduje brže nego ikad, ovakav početak rečenice vrlo očigledno signalizira uplit umjetne inteligencije, LLM-a (Large Language Model) ili, jednostavno rečeno, ChatGPT-a. Prije desetak godina, o umjetnoj inteligenciji razmišljali smo u okvirima sitnih poboljšanja, bilo u kvalitetu pretrage, preporukama sadržaja ili prepoznavanju glasa, ne sluteći…
piše: Ermina Ribić Tema vremena i njegovog protoka oduvijek je bila jedna od centralnih za književnost. Pisci su na različite načine istraživali njegovu fluidnost (Virdžinija Vulf u Gospođi Dalovej), relativnost (Marsel Prust u U traganju za izgubljenim vremenom), i utjecaj na ljudsko iskustvo (Gabriel Garsija Markez u Sto godina samoće). Posebno je zanimljivo obrađivanje ove…
piše: Ermina Ribić Poezija je od svojih početaka počivala na vjerovanju da se najmanjim brojem riječi može otvoriti najveći prostor značenja. Upravo tom ekonomičnošću jezika mnogi pjesnici i pjesnikinje nastojali su obuhvatiti bogatstvo izraza, doživljaja i emocija. No, poezija se u svojim nešto eksperimentalnijim fazama udaljavala ne samo od te kratkoće i punoće značenje, već…
piše: Ermina Ribić Stih iz naslova pripada poemi ’Učiteljica’. Binarne opozicije žena/priroda i muškarac/kultura, inače uspostavljene prvo u jeziku a potom prenesene u samu društvenu dinamiku, oslikavale su (i dalje oslikavaju) ustaljene rodne uloge. Tako veza žena i biljaka datira još sa kraja 18. i početka 19. stoljeća, kada su neke od pionirskih knjiga o…
piše: Ermina Ribić Svi smo mnogo puta u životu prepričavali siže nekog književnog djela i vjerovatno nam se svima desilo da sugovornik/ica zaista vjeruje da ono što pričamo jeste dio radnje tog djela. Ipak, prepričavajući roman Vadisrce Borisa Vijana, nedavno mi se dogodilo da se moram pravdati, govoreći kako ne izmišljam ništa, te da su…
piše: Ermina Ribić (Termin Black present preuzet iz poeme The Pusher.) Ovaj tekst valja započeti jednim kratkim osvrtom na intersekcionalni feminizam. Kao termin pojavio se otprilike u doba velike rasne napetosti u SAD osamdesetih godina 20. stoljeća, a prvi put ga je spomenula Kimberli Krenšou, aktivistkinja Pokreta za ljudska prava. Krenšou je jasno ukazala na…
piše: Ermina Ribić Televizijski dokumentarni serijal Drevni vanzemaljci (Ancient Aliens) prikazuje se već petnaest godina na kanalu Histori (History). Na početku, bio je to dokumentarac sa otvorenom premisom da su vanzemaljci posjećivali našu planetu i ostavljali tragove na njoj. Režiserska i kreativna klapa iza ovog serijala pronašla je pseudoznanstveno utočište u indijskim svetim tekstovima, kabali…
piše: Ermina Ribić Indijski potkontinent odavno je poznat po svojoj raznovrsnoj književnoj tradiciji, nama Evropljanima toliko zanimljivoj i drugačijoj od onog što poznajemo. Jedna od tih, uslovno rečeno, egzotičnih književnih pojava jeste i urdu poezija. Danas su pod ovim pojmom obuhvaćena ona književna djela koja pripadaju indijskom i pakistanskom kulturnom krugu. Gazel, rubaija, kasida, mesnevija,…
piše: Ermina Ribić Raznovrsni diskursi i stilovi pisanja nikada neće biti rigorozno odvojeni jednom utvrđenim pravilima, a koliko novinarstvo može pomoći književnicima u stvaranju jasno predočavaju brojne razlike između ova dva pojma. Fakcija naspram fikcije, sažetost protiv detaljnosti, informacija spram poruke – bile bi to samo neke od ključnih razlika između književnosti i novinarstva. No,…
piše: Ermina Ribić Roman Djevojka O (Story of O) izašao je 1954. godine i potpisan je pseudonimom Polin Reaž. Kada je prvi put ugledao svjetlo književnog dana u Parizu, mnogobrojna publika vjerovala je da je ovaj roman mogao napisati samo muškarac. Da li su čitatelji i čitateljice u sadizmu muških likova i mazohizmu ženskih prepoznali…
piše: Ermina Ribić Sve popularnija figura vampira u suvremenoj književnosti, ali i na filmu, duguje mnogo devetnaestovjekovnoj fikciji. Nadnaravno, zavodljivo biće uvijek žedno krvi, slika je koju je podarilo davno viktorijansko doba. Nakon uzbudljivih i kreativnih večeri koje su provodili u Švicarskoj, Meri Šeli, Lord Bajron, Džon V. Polidori i Persi B. Šeli svjesno ili…
piše: Ermina Ribić Platon je u projektu svoje idealne države protjerao sve pjesnike jer je smatrao da su suviše štetni za savršeno društvo. I zaista, svaki zapis, svjedočenje ili plod puke imaginacije nikada ne bi našli mjesto u ovakvoj državi. Štetnost istine ili fikcije utjecala je na umove građana i kvarila ih. Srećom, mi ne…
piše: Ermina Ribić Autobiografija Branislava Nušića počinje piščevim predgovorom u kojem objašnjava zašto se odlučio na takav spisateljski poduhvat: „Ako je dami ružan struk, krojačica će napraviti hiljadu mašnica da ga pokrije; ako je književniku ružna prošlost, biograf će izmisliti hiljadu anegdota da je zamaže.” Autobiografija, Branislav Nušić Na taj nas način Nušić uvodi…