piše: Ivana Pavićević Ćelava pevačica je prva drama koju je sa 40 godina napisao Ežen Jonesko kada je odlučio da nauči engleski jezik koristeći Asimil metodu kopiranja celih rečenica kako bi ih zapamtio. Kada bi ih ponovno pročitao, osećao se kao da nije učio engleski, nego otkrivao neke zapanjujuće istine, kao to da ima 7…
Tramvaj zvani želja, Beogradsko dramsko pozorište
piše: Marija Kovačević Kuzmanović Tramvaj zvani želja američki je klasik dramaturga i scenariste Tomasa Laniera Vilijamsa III, poznatijeg kao Tenesi Vilijams. Zajedno za Arturom Milerom i Judžin O’Nilom, Vilijams se smatra jednim od vodećih pisaca američke dramske književnosti 20. veka koji je, poput svojih savremenika, etablirao moderno dramsko pozorište onakvo kakvo ga danas poznajemo. Uveo…
Drugi, k’o i poslednji – film Nebrušeni dijamant
piše: Igor Diletant Belopavlović Imajući na umu da ste savesni čitaoci KUŠ!-a, i da ste tako savesni ostali kod kuće, odstupamo od pravila da pišemo o filmovima koji se trenutno daju na velikom platnu (a nije da vam se ta opcija i nudi). U momentu kada smo zatvoreni u stanu nedeljama, mnogi će odgledati filmove…
Sedam dobrih godina Etgar Keret
piše: Tamara Živković Izraelski pisac Etgar Keret, poznat po svojim kratkim pričama, scenarijima i radu na filmskim i serijskim ostvarenjima, 2016. godine objavio je zbirku autobiografskih eseja pod nazivom Sedam dobrih godina. Ovi eseji prate priču od rođenja njegovog sina Leva, pa do njegove sedme godine, odnosno do smrti Keretovog oca. Iz tog vremenski ograničenog…
„Smijehom strah pokrijem” – film „Moj jutarnji smeh”
piše: Igor Diletant Belopavlović Film Marka Đorđevića Moj jutarnji smeh prati Dejana (Filip Đurić), momka na pragu tridesetih koji nikada nije imao seksualne odnose, mada nam to nije eksplicitno potvrđeno. Dejan živi sa ocem Rajkom (Bratislav Slavković) s kojim nije u dobrim odnosima (naslućujemo da je otac alkoholičar) i majkom Radicom (Jasna Đuričić) koja se…
Pridružite se (o predstavi Lorencačo)
piše: Ivana Pavićević Prvi čin, prva scena, prva replika. Ovo je trenutak u kome bi svaka predstava trebalo da nam oduzme pažnju i zadrži je do samog kraja. Ne kasnije, ne prvom replikom da počne, a trećom da nas izgubi. Od samog početka do poslednjeg daha i bez pauze. Pisac Alfred de Mise, reditelj Boris…
Šta će ti drvo, da liči na tebe? – „Balava”, BDP
piše: Tisa Milić Predstava Balava po tekstu Dunje Matić, u režiji Andreja Nosova predstavlja rolerkoster poetike i mučnine, mladalačke naivnosti i surovosti prelaska iz devojaštva u zrelo doba. Balava (Isidora Simijonović), Mala (Jovana Belović), Majka (Mirjana Karanović) i Tetka (Jasna Đuričić) svedoče o međuženskim odnosima, odnosima unutar disfunkcionalne porodice, u klaustrofobičnoj kafkijanskoj atmosferi. Osuđene jedna…
„Maksim Crnojević”
Na prvi pogled zvuči nemoguće, ali Laza Kostić je u svom dramskom prvencu donekle uspeo da spoji svet narodne epike i šekspirovske tragedije, pa inspirisan narodnom pesmom Ženidba Maksima Crnojevića stvara tragediju, Maksim Crnojević, koju prepliće sa Šekspirovim stvaralaštvom, a analogije sa Romeom i Julijom su najizraženije. Potencijal za istorijsku dramu, koji je tu zahvaljujući…
Erotika izgubljena u mraku
Prilikom pisanja ovog broja, redakcija je sebi iznova ponavljala jedno te isto pitanje – šta je erotika? Za naše potrebe ona je suptilan, zabavan i prelep način oslobođenja požude (i/ili seksualnosti), bez straha od posledica. Međutim, dok su ideje o ovom broju bile tek u začetku, odgledao sam predstavu koja prikazuje šta se može dogoditi…
Dušan Kovačević – put od revolucionara do konzervativca
Uvek me je fasciniralo koliko se neke scene iz filmova prosto urežu duboko u sećanje. One tu ostaju dugo i imaju moć da se vrate na površinu u naizgled nepovezanim trenucima. Često se desi da, ako zakopam malo dublje, u tim sećanjima, nađem ključ za razumevanje misli koja me je do njih dovela. Takav je…
OD SCENE DO TRAKE
Dok pozorišta zasluženo odmaraju tokom leta, ljubitelji drame nemaju druge nego da se okrenu filmu i više nego inače. Stoga smo Nenad i ja mislili da bi vam bilo zanimljivo koliko se jedan dramski tekst može izmeniti na svom putu do projektora. U tu svrhu najbolje će nam poslužiti delo čoveka čije se drame uvek…
Antička tragedija
Tragedija je, dakle, podražavanje ozbiljne (dostojne) radnje koja je u sebi završena ii ma određenu veličinu, govorom koji je otmen i poseban za svaku vrstu u pojedinim partijama, licima koja delaju, a ne pripovedaju; a izazivanjem straha i sažaljenja vrši pročišćavanje takvih osećanja. Aristotel, Poetika Antika nam je ostavila mnogo u nasleđe, a najbitnija književna…
Život je san
Pedro Kalderon de la Barka poslednji je veliki pisac španskog zlatnog veka. Bio je katolik, pobornik ortodoksnog katolicizma i angažovao se protiv reformacije. Svoje katoličanstvo ispoljavao je i u svojim delima. U Kalderonovim dramama prisutni su svi elementi barokne književnosti, pa možemo uočiti težak stil, ponavljanje, spoj muzike sa igrom, čudesne događaje, alegorije, melodrame, krajnosti…
Prva drama
Ako se Joakim Vujić naziva „ocem srpskog teatra” onda se Stefan Stefanović sa punim pravom može nazvati „ocem srpske drame”. On je autor prve originalne drame napisane na srpskom jeziku koja je obrađivala jedan od najpopularnijih motiva 19. veka – ubistvo poslednjeg Nemanjića. Pre Stefanovića, srpsko dramsko stvaralaštvo bilo je poprilično skromno i mahom neoriginalno.…
Hamlet – melanholik pod maskom čudaka
Šekspirov stvaralački značaj se u savremenoj književnoj kritici ne dovodi u pitanje, mada je već i Ben Džonson pohvalio tematike koje se mogu naći u opusu ovog pisca i istakao da on nije stvarao samo za svoje vreme, već za sva vremena. Ova rečenica je dobra polazna tačka za tumačenja jednog od najvećih pitanja koja…