Apokrifi: Drugačiji pogled na Isusa

Za razliku od ukorenjene slike Isusa Hrista na koju smo navikli zahvaljujući hrišćanskoj dogmi, apokrifi nam daju neki novi prikaz sina božjeg. Apokrifi su dela religijskog karaktera koja nisu prihvaćena od strane crkve. Dakle, nekanonska dela koja su svoj put do čitalaca nalazila na teži način. Ipak, veliki deo njih je opstao do danas i…

Kako čitati muziku: Kami

Kami je svojim neobičnim romanom Stranac uticao na oblikovanje nekih od najpoznatijih muzičkih dela. Britanski rok bend The Cure izazvao je pobunu ljudi kada je izdao prvi singl Killing an Arab. Pesma je pogrešno interpretirana kao rasistička i zbog raznih pritužbi koje su pojedinci upućivali radio-stanicama, pesma je retko emitovana na radiju. Kako bi izbegli…

Gilgameš: Novi pogled na najstariju priču

Svi mi smo čitali Ep o Gilgamešu, ako ni zbog čega, a ono jer je ovo delo odvajkada deo obavezne školske lektire. S razlogom je tako. Ep o Gilgamešu je prvo poznato književno delo, a smatra se da je inspirisalo mnoga naredna dela kao što su Odiseja i čak Knjiga o postanju (deo koji govori…

Kako čitati muziku: Tolkin

Već decenijama, Tolkinovo stvaralaštvo ima veliki uticaj na popularnu kulturu. Gotovo da ne postoji osoba koja nije odgledala film nastao po adaptaciji njegovih romana, ili pročitala neku njegovu knjigu. Tolkinu se mogu pripisati ogromne zasluge za popularizaciju epske fantastike. Ipak, iako je najpoznatija knjiga – Gospodar prstenova, objavljena 1954/55. godine u tri toma, u popularnu…

Kako čitati muziku: Nabokov

Nabokov je još jedan u nizu autora koji je inspirisao savremene muzičare. Ovo se naročito odnosi na njegov roman Lolita. Najpoznatije Nabokovo delo fasciniralo je mnoge poznate i manje poznate muzičare, a tabu tema o kojoj govori roman ih je intrigirala i bila dovoljno skandalozna da privuče publiku i ka muzici. Fabula dela vrti se…

Kako čitati muziku: Šekspir

Muzika je inspirisala poznatog engleskog pisca Vilijema Šekspira, a dugo godina nakon toga, njegova dela ne inspirišu samo pisce i pesnike, nego i muzičare. Svakako najpoznatija Šekspirova drama, Romeo i Julija, inspirisala je veliki broj umetnika. Tragična ljubavna priča dvoje mladih, kao i njihovo buntovništvo i spremnost da idu u ekstreme da bi bili zajedno,…

O ludama i ludosti

Motiv ludila kod Šekspira je veoma čest. Ipak, treba razlikovati motive ludila i motive luda. Ludilo je predstavljeno kao duševno stanje likova koje prethodi ili vodi ka zapletu drame. Događaji su ili prouzrokovani nečijim ludilom ili ludilo samo prouzrokuje događaje (uglavnom tragične). Sa druge strane, motiv lude (dvorska luda, budala, klovn) je bezazleniji, veseliji. Lik…

Kako čitati muziku: Orvel

Poznato je da književna dela često dožive filmske adaptacije. Neka postanu i serije. Ali koliko zapravo obraćamo pažnju na muzičke adaptacije književnih dela? Koliko biste pesama inspirisanih književnošću mogli da nabrojite? Pokušaću da ovu temu malo približim čitaocima, mada bi bilo nemoguće pokriti celokupan opus koji ovde pripada. Počnimo sa velikim imenima. Orvelova dva najpoznatija…

Kafana i njen uticaj na srpsku književnost

Kafane su u srpskoj kulturi oduvek zauzimale posebno mesto dobijajući status institucije. Nije ni čudo što su imale veoma značajnu ulogu i u stvaranju umetnosti, naročito književnosti. Ritual ispijanja kafe u Beograd su doneli Turci koji su već 1522. godine na Dorćolu otvorili ugostiteljski objekat u kojem se služila kafa. Taj objekat se tada nije…

„Kradljivica knjiga” u prizmi dve vrste medija: film i knjiga

Poslednjih godina smo preplavljeni filmskim adaptacijama dela književnosti, što klasičnih, što savremenih. Kao neko ko se bavi književnošću, češće mi takav poduhvat liči na skrnavljenje dela, nego na ponos reditelja, naročito kada su u pitanju holivudski blokbasteri nakon čijeg se prikazivanja menjaju i korice knjiga. Međutim, Kradljivica knjiga ne spada potpuno u taj okvir (iako…