Zaboravljene ratne heroine srpske istorije

piše: MoonQueen Tokom istorije rat se gotovo bez izuzetka smatrao „muškim poslom” iako je nemali broj žena bio prinuđen da svoj život, čast i porodicu brani oružjem. Žensko učešće u ratu je sve do 20. veka smatrano ekskluzivnim i ekscentričnim izuzetkom, ponajviše zato što su žene koje bi se odlučile na ovaj korak krile svoj…

Svet Nađe Bulanže

piše: Iva Pažin  „Ako možete da živite bez muzike, zahvalite se Bogu i zbogom.” – Nađa Bulanže Jedna od najplodnijih epoha u muzičkoj istoriji, posebno za Ameriku, bio je 20. vek. Dok Čarls Štraus i Leonard Bernštajn proizvode klasike muzičkog pozorišta, Aron Koplend kreira prepoznatljiv zvuk američke klasične muzike, a Filip Glas postavlja temelje minimalističkog…

Ne ja (o predstavi Semjuela Beketa)

piše: Ivana Pavićević Ne ja je kratak dramski monolog koji je 1972. napisao Semjuel Beket. Naslov potiče od stalnog poricanja lika da su joj se desili događaji koje opisuje ili na koje aludira. Njena definišuća karakteristika je govor o sebi u trećem licu, što Beket opisuje kao njeno „žestoko odbijanje da se odrekne treće osobe i…

Ukrštaj poetskog i društveno-aktivističkog: uslovi korišćenja, Ognjen Obradović

piše: Svetlana Savić                    Druga pesnička zbirka Ognjena Obradovića naslovljena uslovi korišćenja inovativni je i sveži događaj na savremenoj književnoj sceni. U njoj je na orvelovski način iskazana društvena satira. Reč je o veoma aktuelnoj i angažovanoj poeziji sa naglašenom kritikom potrošačkog društva i kapitalizma. U Obradovićevu poeziju ironično su inkorporirani reklamni slogani vodećih kapitalističkih giganata…

Miona_ceramics

piše: MoonQueen „Jesen je živopisna, moderna, mirišljava, prepuna detalja. To je moje omiljeno godišnje doba za šuškanje, modiranje, za mistiku, šetnju… ” Miona Stefanović U oktobru vam predstavljamo brend Miona_ceramics iza čijeg imena stoji Miona Stefanović, umetnica koja sebe opisuje kao nekoga ko voli slikanje, planinu, sport, buvljake i izmišljene priče. Predmeti koje pravi od…

Prema Ideji

piše: Ana Samardžić Rubrika Detalj za kraj svaki put donosi neko drugo umetničko delo, tako da se ime autora i naziv dela ne pominju nigde u tekstu. Ideja je da na osnovu jednog detalja kompozicije sami saznate o kom delu i umetniku je reč i da svoje odgovore podelite sa nama u komentarima na tekst…

Valeri

piše: Pavle R. Srdić Odmah krećem sa posvetom i ovaj tekst ću posvetiti, pre svega, svoj gospodi koja je, bar neko vreme u adolescenciji, provela gledajući spot za jednu od pesama koju obrađujemo ovog puta. Pesama? Pa, zapravo, ovaj tekst će biti posvećen dvema pesmama. Radi pojašnjenja, novija numera je nastala semplovanjem starije, a autor…

Erotička trilogija Branka Radičevića

piše: Nevena Stajković Branko Radičević jedan je od začetnika srpskog romantizma. Zato se i prvo razdoblje romantizma – rani, folklorni romantizam – drugačije naziva i Brankovo doba. Na njegovo stvaralaštvo najviše utiču nemačka romantičarska i srpska narodna poezija. Iza sebe ostavio je tri zbirke pesama, skromno naslovljene Pesme I iz 1847, Pesme II iz 1851.…

Žana Merkus – hercegovačka Amazonka

piše: MoonQueen Rubriku Priče iz dugog 19. veka ovog leta posvetili smo francuskoj heroini Jovanki Orleanki i njenom kultu razvijanom tokom 19. veka koji je umnogome uticao na onovremenu kulturu i umetnost kao i sveopštu sliku žene u ratu, a u septembru ćemo vas upoznati sa jednom damom koja je bitke vodila na našim frontovima…

Šta nadziru Nadzirači?

piše: Mladen Ilić Misaoni eksperiment je jedna od najučestalijih tehnika ocenjivanja pozicija u savremenoj analitičkoj filozofiji. Najpoznatiji, poput problema trolejbusa (troley problem) i mozgova u boci su se tako prelili i na pop kulturu od filmova do mimova. U ovakvim eksperimentima obično se konstruiše pojednostavljena hipotetička situacija koja služi za bolje ocrtavanje pretpostavki neke teorije…

Kod Don Žuana ništa novo

piše: Igor Diletant Belopavlović Osnovano prošlog leta od strane Tihomira Stanića i Vladana Gajovića, Teatrijum na otvorenom u dvorištu Kapetan Mišinog zdanja ima potencijal da postane letnja pozorišna scena koja je Beogradu toliko dugo falila. Za kratko vreme u Teatrijumu je izvedeno preko pedeset različitih naslova, a prvi u njihovoj produkciji jeste Don Žuan, u…

Koga to zapravo volim u Herceg Novom? Bokešku muziku!

piše: Marko Vesić Mići i Fići, ključarima bokeške tradicije Kako sam, uopšte, doputovao u Herceg Novi? Prvi put sa bakom i ujakom kada sam bio sasvim mali, drugi put sa roditeljima, već dovoljno velik da mi idu na živce i da mi se ne letuje sa njima, a treći put – muzikom. Slušajući pesme sa…

Ljudski glas (film Pedra Almodovara)

piše: Ivana Pavićević Film Ljudski glas Pedra Almodovara je slobodna adaptacija drame Žana Koktoa, prvi put izvedene 1930. godine, a osmišljene kao monolog osobe poludele od tuge. Samim tim što ga je pisao Kokto, sadržaj je u izvesnoj meri subverzivan, ali svakako nije najluđi od njegovih spisa. Ljudski glas se često opisuje kao poklon i kazna…

Moj muž, Rumena Bužarovska

piše: Tamara Živković Rumena Bužarovska je makedonska spisateljica, profesorka američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skoplju, prevodilac i aktivistkinja. Kao spisateljica profilisala se primarno kao pisac kratkih priča koje svojom fokusiranošću na jedan događaj, anegdotu ili detalj iz života omogućuju ostvarivanje snažnijeg utiska na same čitaoce nego duže prozne forme. Rumena je do sada objavila…

Edvard Hoper, Pumpa – Između samoće i usamljenosti

piše: Milica Marjanović Istina je, svako živo biće želi da živi, zato što postoji samo život. ‒ Đorđe Lebović, Semper idem Možda jedna od prvih asocijacija na američku umetnost jeste borba za samostalnost i potraga za identitetom van okova evropske kulture i umetnosti. Premda učenik impresionista i klasicista, Edvard Hoper, ukorenjuje „američku misao” u svoja…