Intervju vodila: Nevena Stajković Buč Kesidi je, kako sami kažu, levoruki disko rokenrol elektro boj bend duo iz Pančeva. Nakon singlova Nema ljubavi u klubu i Đuskanje ne pomaže postali su izuzetno zapaženi i poznati u celom regionu! Do sada su izdali dva albuma – Posesivno-ospulsivni hospul i Euforija i tokom prošle godine…
KUŠ! #49
Kada smo početkom prošlog meseca raspisali konkurs za saradnike iz oblasti filozofije, nismo verovali da će odziv biti toliki da ćemo morati da smišljamo strategiju kako da uposlimo sve entuzijastične mlade filozofe koji su nam se javili. Zahvaljujući njima, u narednim brojevima čitaćete tekstove naših novih saradnika, a prvi među njima je Marko Vesić koji…
Mocartov „switch”
piše: Jelena Krulj Pao je Berlinski zid, a Evropa ušla u „doba tranzicije” (odakle se još nismo svičovali u nešto konkretnije), gde se umetnost vrlo dobro snalazi u nekoj vrsti mashup-a prisutnog na celokupnoj sceni, ali i u konkretnim umetničkim delima/tekstovima. Takozvana ozbiljna muzika stvara se obeležena karakteristikama mnoštva različitih pravaca, stilova ili koncepata, pri…
(Ne samo) lice sa naslovnice
piše: Ana Samardžić Kod nas u KUŠ!-u stvari stoje ovako: svi mi autori imamo neki rok za pisanje tekstova (koji katkad probijemo, pa nas naša urednica, poznata kao srpska Ana Vintur, opravdano grdi što kasnimo); potom ti tekstovi idu na lekturu kod naših pravopisnih gurua, a onda naši umetnici – dizajneri i ilustratori, smišljaju kako…
Tetovažer iz Aušvica Heder Moris
piše: Tamara Živković Prvi objavljen roman Heder Moris, Tetovažer iz Aušvica, pisan je po istinitoj priči Ludvinga Ajzenberga, poznatijeg kao Lalija, Slovaka koji je 23. aprila 1942. godine odveden u Aušvic i koji je uspeo da se iz njega i vrati. Heder Moris je oko tri godine razgovarala sa Lalijem, prikupljala podatke za roman, dok…
Anansi
piše: Aleksandra Vujić Ovoga puta, u ovoj rubrici se, na radost svih arahnofobičara (pozdrav, mama) našao jedan pauk iz zapadne Afrike. Pauk, čije je ime Anansi, poznat je, kako po svojim nestašlucima, tako i po mudrosti, a takođe je i posrednik između ljudi i boga neba Nijamea. Anansi je najčešće prikazivan kao antropomorfizovani pauk koji…
Devedesete: Rečnik migracija
piše: MoonQuen Jedna mlada devojka srela je, na ulicama Amsterdama, nepoznatog dugokosog mladića u mornarskoj majici koji je na gitari svirao poznatu dalmatinsku melodiju. Zvao se Nenad i bio je izbeglica, jedan od onih koji su pred stihijom rata tokom devedesetih pobegli sa „ovih prostora” ne bi li u inostranstvu uspeli da sebi obezbede malo…
Žene kao nacionalne heroine devetnaestog veka na primeru Milice Stojadinović Srpkinje
piše: Irena Radovanović Jedna od bitnih karakteristika nacionalne umetnosti u devetnaestom veku bile su predstave heroja. Heroji su bili centralne ličnosti određenog vremena koji su svojim karakternim osobinama, kao i životom, iskazivale najviše ideale. Heroji su bili prilagođeni opštem kulturnom modelu u kojem su nastajali, a svaki kulturni model, isticao je svoju odgovarajuću strukturu heroja.…
Šta će ti drvo, da liči na tebe? – „Balava”, BDP
piše: Tisa Milić Predstava Balava po tekstu Dunje Matić, u režiji Andreja Nosova predstavlja rolerkoster poetike i mučnine, mladalačke naivnosti i surovosti prelaska iz devojaštva u zrelo doba. Balava (Isidora Simijonović), Mala (Jovana Belović), Majka (Mirjana Karanović) i Tetka (Jasna Đuričić) svedoče o međuženskim odnosima, odnosima unutar disfunkcionalne porodice, u klaustrofobičnoj kafkijanskoj atmosferi. Osuđene jedna…
Lenjingrad
piše: Pavle R. Srdić Kraj osamdesetih godina označio je novu eru u međunarodnim odnosima. Doba „perestrojke” u Sovjetskom Savezu je, polako, ali sigurno, najavljivalo promene sa istočne strane „gvozdene zavese”. A te promene nisu bile samo političko-ideološkog karaktera. Zanimljiva je ta hladnoratovska kulturna razmena između tadašnjih svetova. Springstin u Istočnom Berlinu, Elton Džon u Lenjingradu,…
Pismo među stranicama knjige
Dragi čitaoci i čitateljke, Nadam se da ste za praznike dobili barem jednu čestitku, ako ne i pisamce sa lepim novogodišnjim željama. Ako i niste, svakako ćete sada dobiti ovo, doduše malko zakasnelo, pismo od mene. Turgenjev je rekao:„Ljubavna pisma čitaju obično samo dve osobe. Već trećoj su ona nesnosna i smešna.” Ipak, mnogi književni…
Dubai
piše: Aleksandra Vujić Na našem podneblju period od novembra do aprila asocira na hladnoću, sneg, jak vetar i kišu. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima situacija je skroz suprotna, stoga, ako se i vi, kao i ja, stresete na samu pomisao temperature ispod deset stepeni Celzijusa, toplo vam preporučujem posetu Emiratima, a u ovom i narednom tekstu,…
Guilty feet have got no rhythm – film „Ajvar”
Film Ajvar prati Vidu (Nataša Ninković) i njenog muža Baneta (Sergej Trifunović) – sredovečni bračni par iz Srbije koji više godina živi u Švedskoj, koji se već izborio za svoju finansijsku sigurnost, ali su više puta bezuspešno pokušavali da dobiju dete. No, njihova cela budućnost biva dovedena u pitanje kada Vida počne da sumnja, a…
Loš uticaj video-igara: seksizam i nasilnost
U prošlom broju smo izdvojili tri istraživanja sa vrlo zanimljivim zaključcima. Sva tri ukazivala su na potencijalni, ali i štetni, uticaj seksualizovanih sadržaja na one koji su njima izloženi. Međutim, na samom kraju, obećali smo i kritiku i protivargumente. Vreme je da pogledamo primere istraživanja koji bi se mogli iskoristiti u odbrani video-igara po…
Pozorišno blago
Redovni posetioci pozorišta su obično dobro upućeni u postavku predstava koje će gledati. Često znaju komad i/ili pisca, a možda poznaju i rad reditelja, no tu se generalno znanje o ljudima iza zavese završava. Scenografi, kostimografi, dirigenti, koreografi, dizajneri zvuka i producenti, dramaturzi koji adaptiraju i/ili prevode komad i još mnogi, mnogi drugi ostaju nepoznanica…