Intervju vodila: Irena Radovanović Tamara Hasičević je umetnica rođena 1996. godine. Nakon završene srednje Škole za dizajn u Beogradu, upisuje scenografiju na Fakultetu primenjenih umetnosti. Uprkos raznim pohvalama i nagradama koje dobija u srednjoškolskim i fakultetskim danima, bira da o sebi kaže kako je najlepše dane provela u vrtiću, da bi narednih šesnaest godina provela…
Ciklus o godišnjim dobima – U proleće nešto proleće
Piše: Nevena Stajković Ovog proleća započinjemo Ciklus o godišnjim dobima koji će nas pratiti, jelte, kroz sva četiri godišnja doba. Odlučila sam da vam na početku svakog godišnjeg doba poklonim jedan od najlepših mogućih poklona – poeziju. Miloš Crnjanski u melanholičnom Pismu iz Pariza, u kojem treba da izveštava „o izložbama, o parlamentima, i o…
Fu Si
piše: Aleksandra Vujić Kada neki mitološki junak dobije titulu heroja, očekujemo smrtnika koji je uz pomoć snage i mudrosti pobedio neka čudovišta, spasao svoj narod nekih napada ili učinio neki sličan podvig. Kineski heroji su nešto drugačiji. Uglavnom predstavljaju heroje kulture, mudrace, koji su ljude naučili vrlo bitnim veštinama. Takav je i Fu Si, poznat…
Poslednji portreti – Viktorijansko doba i umetnost posmrtne fotografije
piše: MoonQueen Do 19. veka i pronalaska fotografije beleženje nečijeg lika na odru bilo je rezervisano za članove vladarskih porodica i najistaknutije ličnosti neke države. Pojava fotografije sredinom veka učiniće beleženje poslednjeg portreta dostupnim daleko širem sloju ljudi zbog čega će vrlo brzo postati popularan način opraštanja od pokojnika i novi medij kojim se čuvalo…
Vera i nevera (o predstavi Vrat od stakla)
piše: Ivana Pavićević Jedna od najvećih lepota pozorišta je zajedništvo. Mogućnost razmene emocija, deljenja ideja, zajedničkog maštanja. Nekim glumcima partner nije potreban; istina je da neki glumci i bolje rade sami. Ali, kada se desi da se ekipa na sceni osetno voli, razume i podržava – nema lepšeg čina od pozorišta. Predstava u produkciji Jugoslovenskog…
Dan kada je muzika umrla
piše: Pavle R. Srdić Ovu pesmu nisam čuo u originalu dok nisam čuo obradu. Madoninu obradu, koja je svojevremeno išla dvadeset puta dnevno na MTV i VH1, u spotu u kojem ona, glumeći drugu mladost, igra ispred američke zastave okačene na nekakvom štriku, uz prizore raznih ljudi koji bi trebalo da predstavljaju obične Amerikance. Od…
Oslo – Muzej vikinških brodova
piše: Gordana Gajić Kada pomislimo na skandinavske zemlje, današnju Dansku, Švedsku i Norvešku, većina nas seti se Vikinga, ratnika, pljačkaša i divljaka koju su, kako verujemo, na glavi nosili šlem sa dva roga, baš kao i Hogar Strašni. Ali, da li je bilo tako? Ovakva slika neustrašivih boraca, nemilosrdnih otimača i večitih avanturista koji su…
Konstantin Brankuzi, Princeza X
piše: MoonQueen Kada je 1920. godine na Salonu nezavisnih u Parizu izložena bista princeze Mari Bonaparte, delo rumunskog vajara Konstantina Brankuzija, ugledna publika zgledala se i komentarisala u pola glasa ono što vidi. Pitanje je bilo trenutka kada će se, kao u bajci, pojaviti neko dete koje će viknuti „Car je go!” Umesto deteta, neki…
Želim vam dobra jutra – o zbirci priča Buđenje, Mira Popović
piše: Nevena Stajković Mislim da je proleće najbolji period da upoznate suptilnu zbirku priča koja nosi naziv Buđenje, a koju je napisala Mira Popović. Naime, ovo je zbirka kratkih priča podeljenih u dva dela – Buđenje i Mogućnost ljubavi, a tu je i Sažetak. Sve priče, u stvari, imaju poentu metaforičnog buđenja, a kompozicija je…
Oslikavanje hodnika škole Tehnoart u Beogradu
pišu: Tara Stojanović i Filip Kerečki Tehnoart Beograd je srednja škola za mašinstvo i umetničke zanate koja je izgledala kao svaka druga srednja škola sve dok se nekoliko profesora koji predaju umetničkim smerovima nije složilo da je vreme da se istakne lepota i različitost ove škole i đaka koji idu u nju. Došlo se na…
Muzika u prostoru: Elektronska poema
piše: Sonja Ristić Svetska izložba, počevši od prve zvanične održane u Londonu 1851. godine, doprinosi razvoju umetnosti i većoj vidljivosti različitih dostignuća. Za više od sto pedeset godina postojanja, Svetska izložba iznedrila je značajna umetnička dela, koja su postala simboli prepoznavanja, poput Ajfelove kule i Atomijuma. Jedna od izložbi od velikog značaja za istoriju muzike…
Praznik malih prijatelja Jana Fabra
piše: MoonQueen U martu vas vodimo u Narodni muzej u Beogradu na izložbu nazvanu Praznik malih prijatelja u okviru koje ćete imati prilike da pogledate multimedijalna dela savremenog belgijskog umetnika Jana Fabra. Na početku bi trebalo da vas upozorimo – izložba nije za one koji se plaše paukova i buba s obzirom na to da…
Veštačka inteligencija kroz prizmu filozofije: da li su roboti svesni svoje nesvesti?
piše: Marko Vesić Pitanje veštačke inteligencije jedno je od najzanimljivijih pitanja današnjice, zar ne? Hoće li roboti i mašine uspeti da zamene čoveka u baš svim njegovim delatnostima i hoćemo li postati potpuno bespomoćni bez njih ukoliko to već i nismo? Možda je najstrašnije pitanje od svih hoće li roboti preuzeti našu sudbinu i našu…
KUŠ!-ov 4. rođendan
Prvog marta u klubu Polet proslavili smo četvrti rođendan našeg časopisa i izlazak jubilarnog 50. broja. Hvala vam što ste bili uz nas tokom prethodne četiri godine i nadamo se da ćemo se družiti i ubuduće.
FEST 2020.
Autor: Tisa Milić U susret ovogodišnjem FEST-u za vas izdvajam pet filmova koji se nalaze na mojoj must-see listi, a koji bi vam verovatno inače promakli. 1. Sumrak u bečkom haustoru Mladena Đorđevića je dokumentarni film koji govori o životu bečkih gastarbajtera, a inspirisan je romanom Darka Markova, jednog od glavnih aktera filma. Tri glavna…