piše: Aleksandra Biro Zamislite, slučajno ste ugledali vremensku mašinu na ulici! Malo ste zbunjeni, ali više radoznali, pa ipak odlučujete da uđete u nju. Unutra je samo jedno dugme, ispod kog piše „Holandija, šezdesete godine 17. veka”. Mislite da je to sigurno neka šala, putovanje kroz vreme još uvek nije moguće, i zato skeptično pritiskate…
Đan Lorenco Bernini, „Zanos svete Tereze”
Ako ste ikada bili u Rimu i ako ste zapazili prelepe fontane, spomenike i skulpture u bazilikama i privatnim kapelama, verovatno ste se zapitali ko je autor i kada je to sve nastalo. Reč je, u većini slučajeva, o osobi koja, ne samo što je učestvovala u formiranju Rima tokom sedamnaestog veka, već je…
Beatriks Poter, „Božićna čestitka”
Decembar, mesec u kojem nas praznična atmosfera nostalgično vraća u detinjstvo i dane kada smo zapravo jedva čekali da napada što više snega, pravo je vreme da u fokus stavimo delo Beatriks Poter, britanske spisateljice i ilustratorke na čijim su knjigama odrastale generacije. Kao velika ljubiteljska životinja, Beatriks Poter ostala je upamćena po maštovitim slikovnicama…
Vivijen Mejer, „Autoportret”
Mladi istoričar Džon Maluf našao se u neprilici kada mu je 2007. godine izdavač knjige koju je pisao zatražio dvesta dvadeset starih i kvalitetnih fotografija Čikaga. Ne znajući kako drugačije da ih nabavi, Džon se uputio u lokalnu aukcijsku kuću u kojoj je, za manje od četiristo dolara, otkupio kutiju u kojoj se nalazilo deset…
Anđelika Kaufman, „Portret žene obučene kao Vestalka”
Plamen večne vatre nikada ne sme biti ugašen – verovale su Vestalke, sveštenice boginje Veste, pripadnice najmoćnijeg ženskog svešteničkog reda starog Rima. Njihov zadatak bio je čuvanje tog plamena, simbola ognjišta, simbola velike i snažne, nepokorive rimske države. Od njihovog angažovanja zavisila je sudbina otadžbine, to su znali svi, čak i imperatori koji su sa…
Silvija Fleri, „Prvi svemirski brod na Veneri”
Pre pedeset godina čovek je sleteo na površinu Meseca i otisak te prve astronautske čizme postao je simbol dostignuća o kojem su naši preci vekovima unazad razmišljali, pisali i maštali. Nebeska tela i nepregledna prostranstva po kojima su ona rasuta okupirala su maštu drevnih filozofa, naučnika, pisaca i umetnika, a, počevši da upoznaje i osvaja…
Džordžija O’Kif, „Ovnova glava, beli slez i mala brda”
Sredinom tridesetih godina 20. veka, na jugozapadu Amerike u državi Novi Meksiko, jedna četrdesetosmogodišnja žena svakog jutra seda u svoj automobil i odvozi se daleko od naseljenog područja, tragajući za nečim što njeni sugrađani ne razumeju. Ponekad se vraća džepova punih kamenja, kostiju i bilja pokupljenog usput, najčešće ruku umazanih bojom, srećna, ako su je…
„Gospa od Škrpjela”, Jacinta Kunić-Mijović
Širom sveta u obale raznih mora predanja su uplela mnoge priče o onima koji odlaze i onima koje ostavljaju, da ih na kopnu čekaju i naslućuju sa plimom i vetrovima. Žena koja čeka muža mornara skoro da se može nazvati arhetipskom figurom koja se javlja u legendama primorskih mesta čitavog sveta, pa i ovim našim,…
„Letnji dan”, Berta Moriso
Kada sve duži junski dani postanu isusviše topli, Parižani, još uvek nenavikli na toplotu koju moderni grad apsorbuje u svojim širokim bulevarima, železničkim stanicama i industrijskim kvartovima, pobegnu u obližnju Bulonjsku šumu. Bulonjska šuma, istočno predgrađe Pariza, 1852. godine uređena je i proglašena gradskim parkom, pod patronatom cara Napoleona III. Uskoro je postala omiljeno izletište…
„Dve Fride”, Frida Kalo
Kada smo prošle godine na našem Instagram profilu postavili pitanje „Da li vam je Frida Kalo poznatija po svojim slikama ili po obrvama?” rezultati su bili 60:40 posto glasova u korist obrva. Fridin lik je zaista karakterističan, a zahvaljujući brojnim proizvodima masovne kulture, i široko rasprostranjen, te nas ne čudi što su i slikarkine spojene…
Katarina Ivanović – „Osvajanje Beograda”
Kada je godine 1882. godine Katarina Ivanović napustila ovaj svet, duboka žalost utkala se tih dana među Srpstvo. One dvadeset i tri slike koje je poklonila srpskoj naciji, izložile su se u prostoriji Narodnog muzeja i valja naglasiti da se tada, po prvi put u istoriji Srbije, napravila izložba u slavu preminulog umetnika. I da…
Kamij Klodel, Valcer…na Marsovom polju
„Očigledno je da su vajari s Marsovog polja istinski shvatili svoje interese, i to daleko bolje od romanopisaca u Siteu Ružmon. Oni uopšte nisu zastrašeni rečju ‘talenat’ koju su nekada, povodom neke žene čija ličnost još nije potvrdila svoj izuzetan i stalni značaj, ugledni pisci izgovarali sa strahom.” Reči napisane u tekstu Anrija de Brena…
„Autoportret u zelenom bugatiju”, Tamara de Lempicka
Jednog toplog leta s kraja dvadesetih godina prošlog veka urednica nemačkog lifestyle magazina za žene Die Dame letovala je u Monte Karlu. Učinilo joj se da je na šetalištu kraj mora ugledala čuvenu glumicu Gretu Garbo, pa je potrčala da je upozna. Tek kada se približila ovoj lepoj dami obučenoj po poslednjoj modi, urednica je…
„Judita i njena sluškinja”, Artemizija Đentileski
Nekada davno, pre nove ere, jedan mali jevrejski grad napala je asirska vojska. General vojske zvani Holoferno planirao je da grad uništi do temelja, ali je negde na ulici ugledao lice devojke Judite, koje ga je nateralo da konačnu odluku ostavi za sutra. Jutro je svakako pametnije od večeri, a veče, pošto već ne pretenduje…
Spomenik laboratorijskom mišu – Andrej Karkevič i Aleksej Agrikolanski
Odgajili smo četrdeset generacija divlje srebrne lisice. Prodavali smo ih kao kućne ljubimce, ne bismo li na taj način dodatno napunili budžet za istraživanja. Bavili smo se psihologijom životinja i njihovim pripitomljavanjem, beležeći promene koje su nastajale u svakoj novoj generaciji. Istraživanje je još uvek u toku. U međuvremenu, više od pedeset godina, bavili smo…