Sigurno ste se u nekom trenutku života susreli sa terminom „dendi” i verovatno ste taj pojam vezali za raskošno, bogato i ekscentrično odevanje plemića i umetnika s kraja 19. veka, čime su nas pogrešno naučili kinematografi i kostimografi 20. veka. Uzimajući ponešto od ovog tako tipično devetnaestovekovnog koncepta, naredno stoleće nam je u nasleđe preneo…
Studirati slikarstvo u inostranstvu i kako to uraditi jeftino … po savetima Mej Alkot Nierikar
U septembarskom broju pričali smo o temama vezanim za polazak u školu, a oktobarska priča delom će biti posvećena onim malo starijim đacima – studentima, koji u svoje klupe sedaju upravo početkom ovog meseca. Možda su neki od vas te sreće da se njihove klupe nalaze na nekim daljim, inostranim fakultetima, a kako je bilo…
Da li se prepoznajemo, Dositeju?
Ovog proleća, otprilike u isto vreme, desila su se dva kulturološka događaja na našim prostorima: otvaranje Narodnog muzeja u Beogradu, čiji je slogan bio Da li se (pre)poznajemo? i polaganje male mature na kojoj je jedan od zadataka bio da se prepozna osoba sa slike. Verovatno ste, hteli-ne hteli, čuli za obe vesti. I dok su…
Kad je fudbal bio igra
Sve velike ideje i zamisli imaju nevine i iskrene početke, a malo koji događaj je iskreniji i pošteniji od onoga koji se desio u viktorijanskoj Engleskoj, u srcu najvećeg carstva u istoriji, u periodu njegovog vrhunca. Izvesni gospodin N. Lejn Džekson, pomoćnik sekretara Fudbalskog saveza Engleske, u vreme kada je fudbal još bio amaterski sport,…
Grad zmajeva
Kada bi se u školske leksikone uvelo pitanje ,,Omiljeni arhitekta?” pozamašan broj ispitanika odgovorio bi istim imenom – Antoni Gaudi. Popularnost Gaudijevog stvaralaštva može se objasniti neobičnim, ekspresivnim oblicima i koloritom koji čine lični i lako prepoznatljivi stil ovog arhitekte (i čija nas vedrina i raznolikost često obmanu da zaboravimo kako je dobar deo njih…
Šilerova dijeta – lepota na devetnaetovekovni način
Hteli mi to da priznamo sebi ili ne, blizina leta nas sve asocira, ako ne nužno na plaže i bazene, onda makar na manjak garderobe, a taj manjak se kod mnogih izbalansira viškom nesigurnosti, nezadovoljstva i anksioznosti. Zato je početak juna, prvog letnjeg meseca, pravo vreme da govorimo o lepoti, a kako se nalazimo u…
Lakšmi Bej – kraljica ustanka
Zapravo, kraljica grada–države Džansi u centralnoj Indiji i vođa ustanka protiv britanske vlasti 1857. godine, Lakšmi Bej jedna je od ikoničnih figura nacionalnog pokreta i ponos svih Indijaca. Lakšmi Bej rođena je pod imenom Manikarnika Tambe. Tek će joj kasnije, tokom kratkog i opasnošću ispunjenog života biti dodeljeno ime Lakšmi Bej, čime su je Indijci…
Fes
Branko Radičević je fes nosio i u kući, a putopisci koji su se sredinom veka našli u Srbiji menjali su svoje evropske šešire za njega kako bi manje upadali u oči radoznalom i podozrivom lokalnom stanovništvu. On je jedan od retkih odevnih predmeta koji su prihvatili svi narodi i svi slojevi heterogenog Otomanskog carstva. Nošen…
Problem „korset”
Znate kako moralisti često govore da praćenje modnih trendova podstiče odavanje luksuzu, želju za lagodnim životom, razmaženost i seksualnu nametljivost, koje zatim vode u moralnu propast društva? Takvi stavovi nisu produkt našeg doba, ili naših roditelja, već se javljaju s vremena na vreme u svakom društvu i svakoj epohi. Jednu od najvećih bitaka protiv mode…
Frenologija
Iako nije priča o umetnosti, priča o frenologiji je prava priča iz dugog 19. veka. Njeni počeci sežu u poslednju deceniju 18. veka, kada, prema mišljenju mnogih istoričara i teoretičara, otpočinje i fenomen nazvan „dugi 19. vek”. Nemački fiziolog Franc Jozef Gal (Franz Joseph Gall) 1796. godine osniva ovu novu granu medicine zaslužnu za povezivanje…
Gde su živeli Pejačevići u 19. veku?
Slavonsko-sremski plemići Pejačevići i njihovi dvorci Prema porodičnom predanju, Pejačevići su potomci bosanskog kralja Stjepana Dabiše. Ovo je ipak samo lepa porodična legenda, dok se pouzdani istorijski izvori mogu pratiti od sredine XVII veka, kada Pejačevići žive u Bugarskoj. Pejačevići su bili jedni od pokretača ustanka protiv Turaka, pa su nakon njegovog sloma bili prinuđeni…
Crvena vetrenjača
Svetska izložba 1889. godine održana u Parizu ostaće jedna od najznačajnijih u istoriji jer je za njene potrebe arhitekta Gistav Ajfel podigao svoju čuvenu kulu. I dok je na kraju Marsovog polja kula visoka tri stotine metara svetlucala i svojom konstrukcijom oduševljavala Parižane i turiste, na drugom kraju grada, malo zabačenijem, malo siromašnijem, zasvetlucalo…
Vilijam Moris
-Da li ste čuli, danas je umro Vilijam Moris! -Zaista? Od čega? -Lekar je izjavio: „Jednostavno, predugo je bio Vilijam Moris i radio više poslova nego desetorica ljudi zajedno” Ovo je, nažalost, ali verovatno, bilo tačno. Engleski umetnik Vilijam Moris, po obrazovanju arhitekta, radio je kao dizajner i proizvođač nameštaja, vitraža, tapiserija, tapeta i tekstila, za…
Katarina Kostantinović – lepotica i njeni udvarači
Sve prave ljubavi su tužne, i sve lepe devojke su nesrećne? Nije empirijski dokazano, ali ima primera, a jedan od njih je svakako Katarina Konstantinović, nesuđena mlada kneza Mihaila Obrenovića. Ali, kako se devojačka lepota rascveta i pre nego što ona stupi u godine pogodne za udaju, osvrnućemo se na Katarinin ljubavni život pre i…
Tri ljubavi kneza Mihaila Obrenovića
Da li je za vladara bitno da bude lep? Recimo da nije, a opet, svakako i jeste. Mislim da će se većina složiti da se među mnogim junacima srpske istorije po lepoti mora izdvojiti knez Mihailo Obrenović, čovek za kojeg pouzdano znam da bi i danas imao mnogo obožavateljki, možda i više nego onomad. Od…