Afterparty tragom kultnog filma

Početkom aprila se u bioskopima pojavio film Afterparti. U svom najnovijem ostvarenju, mladi reditelj iz Beograda, Luka Bursać nudi pogled u svet noćnog života prestonice. Priča prati nekoliko mladih ljudi koji orbitiraju oko imaginarnog kluba Line i predstavlja izazove sa kojima se oni suočavaju. Izdvajaju se tri centralna lika, Mare, glavni barmen koga tumači Rade…

Ključevi Belog grada: Beograd 1867. godine

Na Savskom šetalištu na Kalemegdanu od 18. aprila do 15. maja 2017. godine, otvorena je izložba koja obeležava 150 godina od turske predaje ključeva Beograda knezu Mihailu Obrenoviću. Godine 1867, knez Mihailo je od Ali Riza-paše dobio ključeve grada 6. aprila po julijanskom, odnosno 18. aprila po gregorijanskom kalendaru (mada se u javnosti uglavnom pojavljuje…

Haljine za sva vremena

  Naravno da je nemoguće svesti ovaj broj samo na deset. Previše je slavnih haljina bilo u istoriji, na filmu, modnim pistama, crvenim tepisima, krunisanjima, venčanjima, spotovima, dodelama Oskara i brojnim drugim svečanostima. Bilo je tu najdužih, najkraćih, najskupljih, najčudnijih, raskošnih, šokantnih i elegantnih haljina; mnoge od njih se sada nalaze u muzejima, privatnim kolekcijama…

Jevanđelje po televiziji

Neka bude zvuk. I beše zvuk. Neka bude svetlo. I beše svetlo. Neka budu bubnjevi. I behu bubnjevi. Neka bude gitara. I beše gitara. Neka bude rok. Naposletku, beše i rok. Ovaj redosled nastajanja značajnih artefakata za rok muziku, u svojoj pesmi Let There Be Rock  je muzički izneo australijski hard rok sastav AC/DC sad…

Kokoška ili jaje?

Ili oba, draga moja – rekao je ruski car Aleksandar III kada je, na Uskrs 1885. godine pružio belo emajlirano jaje svojoj supruzi Mariji Fjodorovnoj. Ruski običaj je nalagao da se obojena jaja na Uskrs nose u crkvu, gde bi se osveštala, nakon čega su poklanjana bližnjima. Elita je vremenom razvila običaj da se osim…

Svetsko, a naše! – IV deo (Zlatno doba)

U prošlom (trećem) broju serijala Svetsko a naše! počeli smo da obrađujemo period s kraja sedamdesetih, po mnogima najplodnije doba domaće ex Yu rok scene. Napisan uz pomoć Ex Yu rock enciklopedije Petra Janjatovića, Rockovnik-a – dokumentarne serije Dušana Vesića i Sandre Rančić, i uz pomoć Vikipedije, serijal Svetsko o naše! se nada da će i…

RE:ART:CONCEPT

U aprilskom broju predstavljamo vam brend re :art :concept koji smo odabrali zbog moderne poetične forme, inovativnog dizajna i plemenitosti materijala. Čime je bolje izaći u susret proleću od lepo postavljenog stola i osmeha koji on izaziva? Iza ovih handmade porcelanskih proizvoda stoji Bojana kojoj smo postavili nekoliko pitanja, kako bi nam približlila svoju ideju i koncept…

Isidora Sekulić, žena o ženama u muškom sistemu

Isidora je bila nesvakidašnji primer jake, nezavisne, umne žene, koja je, za to vreme s početka 20. veka, neubičajeno, živela sama, bez muža i dece (iako se udala u Norveškoj za doktora Emila Stremnickog, ali je on posle svega godinu dana njihovog braka preminuo). Ona se sama izdržavala od svog rada, bez porodice i imanja,…

Homo automaton?

Filozofija ima vrlo zanimljiva ukrštanja sa naukom. Jedno takvo ukrštanje  predstavljaju problemi koji se tiču slobodne volje. Znate, onog gotovo mističnog atributa koji nas tako oštro razdvaja od robota, životinja, predmeta i ostalih stvari koje ne mogu da biraju svoju sudbinu. Za početak valja odmah napomenuti da samo definisanje pojma slobodne volje ume da izgleda…

Kralj Petar na kolima koja vuku volovi

Za sliku meseca aprila odabrali smo jednu fotografiju koja osim priče o ratu i herojstvu nosi i priču o inspiraciji i ćudljivim putevima umetnosti. Fotografija na kojoj je predstavljen Kralj Petar I Karađorđević, u kolima koja vuku četiri vola, snimljena je 6. novembra 1915. godine u Jankovoj klisuri, prilikom povlačenja srpske vojske prema Albaniji. Autor…

Vek i frtalj

Sa svim svetskim i domaćim političkim dešavanjima od kojih je naizgled nemoguće pobeći, čini se kao da je domaća javnost skrajnula s uma da je prošlo 125 godina od rođenja Ive Andrića. Ipak, drago nam je da vas obavestimo da, iako nisu bili medijski zastupljeni, nemali broj ljudi i organizacija se setio i dostojno obeležio…

Antika je večna

Sećate li se kada ste onomad u školi učili da je antička Grčka kolevka evropske civilizacije? Ta Grčka je ponešto preuzela od starog Istoka (Mesopotamija, Egipat, zemlje Levanta, Persija…); imala je mnoštvo sopstvenih ideja i otkrića; potom su njene običaje i način života, prilagodivši ih svojima, preuzeli stari Rimljani,  čije je carstvo, jedno od najvećih…

Ne baš tako antička antika

Dugo je antika za mene bila striktno istorijska kategorija. Kako je moj kućni prijatelj klasični filolog, kroz neke naše razgovore (više mojim pitanjima, a njegovim odgovorima), moj stav se korigovao. Shvatio sam da je antika nepresušna inspiracija, neugasla, čak toliko određujuća da se i jasno vidi antički istok u nekim modernim umetničkim formama.Kako sam dobar…