Pančevci i Pančevke svake godine u maju imaju tu privilegiju da uživaju u književnosti kroz Majske dane knjige i novo izdanje Rukopisa. Ove godine imamo priliku da se upoznamo sa 42. izdanjem Rukopisa i da ugostimo mlade književnike i književnice iz Srbije i sa prostora bivše Jugoslavije. Šta su uopšte Rukopisi i šta je to…
Kapije grada Beograda
Svaki put kada šetate Beogradom, jedno od vaših nezaobilaznih stajališta je verovatno Beogradska tvrđava. Sa koje god strane da joj priđete, proći ćete kroz neku od kapija, a za sobom ćete ostaviti Kalemegdanski park ili Donji grad. Međutim, svaki put kada se približite Beogradu sa njegove istočne ili zapadne strane, proći ćete i pored dve…
Spoj visoke i masovne kulture: klasična muzika i crtani film
Crtani filmovi su neizostavni deo svačijeg detinjstva. Svi smo jedva čekali da ujutru čujemo dobro poznatu uvodnu muziku i Nikolu Simića koji izgovara: „Hej šefe, koji ti je vrag?”. Međutim, tada verovatno nismo bili svesni značaja crtaća za upoznavanje sa svetom umetničke muzike i nekim od najznačajnijih dela svih vremena. Dve najznačajnije kompanije – Disney…
Estetika Ružnog
Uvek kada pročitam tekst Milene Marković, ne mogu a da ne pomislim kako bi jedna predstava izgledala da sama Milena osmisli i kostim i scenografiju i muziku i lično izrežira sopstveni tekst na sceni. Inspiriše me pomisao šta bismo iz tog sasvim drugačijeg uma imali priliku da vidimo. Kako zaista izgleda unutrašnji svet spisateljske mašte…
RA-RA-RASPUĆIN!
Uvek je taj tamnoputi gospodin, koji je izletao na binu do pola go i u šljaštećim šalvarama, bio čudan. Plezio se i imao je dublji glas, kao i mikrofonku. Bobi Ferel je bio maskota nemačko-karipske disko-dens senzacije Boney M. Oduvek su mi bili simpatični, ali i slušljivi, jer ova grupa poseduje nekolicinu himni diskoteka i…
Krhko odrastanje u memoaru „Samo deca” Peti Smit
Poznato je da do suštine drugih ljudi teško možemo dopreti ako se oslonimo na to što se o njima govori ili piše. Neki tvrde da je moguće pravu, iskonsku nit tuđeg bića najvernije spoznati i upoznati iz tragova koje oni lično ostavljaju za sobom – fotografija, pisanih reči, muzike, i ostalih dragocenih nota koje kao…
Naše drage ultrapouzdane logičke intuicije
Koliko su dobre? Pomalo škakljivo pitanje. Uostalom, svi pristojno baratamo logikom (dobro, ’ajde, barem onom osnovnom). Zar ne? Šta kažete na to da bacimo pogled na tu tvrdnju. Ako uživate u mentalnoj gimnastici, pokušajte sami da odgovorite na probleme pre nego što vam se serviraju rešenja. Biće vam servirana, nemajte brige. Poenta nije čak ni…
Londonska Medeja
Godine 430. pre nove ere antički tragičar Euripid Medeji u ruke stavlja bodež i time stvara prototip majke koja ubija svoju decu. U isto vreme majstorski napisan tekst drame, osim što klasičnom mitu dodaje surove detalje, uspeva i da kod publike stotinama godina nakon prvog izvođenja izazove empatiju prema nesrećnoj sudbini lepe prevarene Kolhiđanke. Najpoznatija…
Fiziologije – Silvijus i Onore Domije kao dijagnostičari modernog društva
Reč fiziologija u naslovima književnih dela upućuje na niz ilustrovanih, uglavnom jeftinih knjižica, istoimenog žanra nastalog i nestalog tokom 19. veka. Termin fiziologija preuzet je iz prirodnih nauka poput biologije i medicine, te se korišćenjem stručne terminologije prirodnih nauka objašnjavaju fenomeni društva koji se tumače kao njegove bolesti. Najveću popularnost žanr doživljava sredinom veka, a…
Budimo zombiji iako smo Srbi!
U bliskoj budućnosti, broj stanovnika Hrvatske je opao na dva i po miliona, ne zbog visokog životnog standarda, već zbog visokog nivoa ekonomskih migracija. Država je bankrotirala, bogati su postali bogatiji, a siromašni su završili na ulici (možemo zamisliti kako je tek Srbija prošla). Takvu ranjivu situaciju iskorišćavaju „moćnici iz senke”, koji ubacuju zombi-virus u…
Berninijeva škola i rimski barok
Ovog proleća u Narodnom muzeju u Beogradu imaćete prilike da se upoznate sa delima umetnika italijanskog baroka koji su stvarali tokom 17. veka okupljeni oko čuvenog umetnika Đovanija Lorenca Berninija. Pedeset pet dela prikazanih na izložbi pripadaju kolekciji palate Kiđi, takozvanom muzeju baroka, koja se nalazi u mestu Ariča u blizini Rima. Ovo barokno zdanje,…
Katarina Ivanović – „Osvajanje Beograda”
Kada je godine 1882. godine Katarina Ivanović napustila ovaj svet, duboka žalost utkala se tih dana među Srpstvo. One dvadeset i tri slike koje je poklonila srpskoj naciji, izložile su se u prostoriji Narodnog muzeja i valja naglasiti da se tada, po prvi put u istoriji Srbije, napravila izložba u slavu preminulog umetnika. I da…
Jovana Radujko, „Brutalizam i renesansa”
Kada nam se krajem prošle godine na naš oglas za ilustratore prijavila Jovana Radujko, devojka koja stoji iza instagram stranice Brutalizam i renesansa, nisam mogla da verujem šta se dešava. Mislim da je moj prvi nagon bio da joj odgovorim:„Devojko, pa ja sam oduševljena tvojom stranicom, pratim je već neko vreme, htela sam da pišem…
Biti istoričar umetnosti (na filmu)
U stvarnom životu, istoričar umetnosti (u idealnim okolnostima) može da bude profesor, kustos, galerista, da radi u medijima, da piše i samostalno istražuje umetnost i kulturu prošlosti, ali i savremene tendencije u ovim oblastima. Češći je slučaj, nažalost, da nikad ne nađe posao u struci. Međutim, na filmu (posebno u holivudskoj produkciji) ovo zanimanje je…
Svim srcem uz Petriju
Pre početaka predstave, pored mene, jedan otac je pričao sa sinom, koji nije imao više od dvanaest godina: A o čemu se radi u predstavi? O životu jedne žene sa juga Srbije. A ko je ona bila? Ona je lik iz romana, koji je napisao Dragoslav Mihajlović. Ko je to? To ti je jedini živi…