piše: Maša Antonijević Odlazak u pozorište poseban je oblik samoispitivanja – pod uslovom da čovek dozvoli sebi da promisli o pogledanom, naravno. To je ujedno i osnovni razlog zašto volim da pišem o njemu; htela ne htela, moram da složim svoje utiske i pretočim ih u nekakvu smislenu analizu. U toku tog procesa, često se…
Hvala ti, Olga Smederevac!
piše: Nevena Stajković Olga Smederevac rođena je 1891. godine u Pančevu, u uglednoj trgovačkoj kući Aleksića. Završila je Srpsku višu devojačku školu, u kojoj je u to vreme predavala Isidora Sekulić. Bila je erudita i kosmopolita, te je putovala Evropom, svirala klavir i tečno govorila francuski, ruski, nemački i mađarski. Njeno delovanje u današnjem svetu…
She’s a lady – antropomorfne figurine Vinčanske kulture
piše: Zorana Laketić Neolit (mlađe kameno doba) je period čiji začetak i ekspanziju prate promene toliko inovativne da nose naziv revolucija. Čitanjem teksta Od lovaca do obitavalaca – neolitska revolucija na primeru Lepenskog Vira, naučili smo da je nastanak i razvoj ovih promena bio dug i spor proces. Kako bi uopšte nastupila bilo kakva fizička…
Toni, Rumena Bužarovska
Piše i fotografiše: Aleksandra Vujić Sredinom prošle godine dobili smo prvi roman Rumene Bužarovske, Toni. Roman je objavila izdavačka kuća Booka nakon više Rumeninih zbirki priča koje smo imali prilike da čitamo, takođe u njihovom izdanju. Na samom početku, glavni junak je na grčkoj plaži sa, čini se, suprugom i sinom. Kroz njegove misli i…
Kad je muzika više od muzike! Dijegetičko i mimetičko – klizanje između filmskih svetova
piše: Nikola Nejčev U filmovima i serijama muzika retko postoji kao neutralna pozadina. Čak i kada deluje neupadljivo, ona zauzima jasnu narativnu poziciju. Ona može da pripada svetu likova ili da dolazi spolja, kao komentar, unutrašnji glas ili organizator vremena. Zbog toga je razlika između dijegetičkog i mimetičkog zvuka jedna od najpraktičnijih polaznih tačaka za…
Ljubav kao mera svih stvari – La Grazia Paola Sorentina
piše: Jasna Žarković Za mene je 2025. bila dobra filmska godina. Kvalitetni filmski festivali u regionu, osećanja sete, tuge, besa, ali i razgaljenosti, radosti… Olakšavanje trenutka, upoznavanje sebe i onoga što umetnost izdvoji iz života. Kontinental ’25, Train Dreams, A House of Dynamite, No Other Choice, Eddington, Hedda, One Battle After Another, Frankenstein, Nouvelle Vague,…
Kako je feminizam promenio način na koji čitamo književnost – Kratak pregled istorije feminističke kritike u 19. i 20. veku
piše: Ljubica Erac Mislim da je uvek pravo vreme da se podsetimo koliko je, zapravo, feminizam važan i koliko je mnogo promenio od svog nastanka do danas. Naravno, pravoj ravnopravnosti između polova još uvek nismo dovoljno blizu i svakodnevno svedočimo destruktivnosti one toksične vrste patrijarhata. Mene, ipak, teši to što smo danas, za razliku od…
Spisak obaveza – izložba Tadije Janičića u galeriji Novembar
piše i fotografiše: Ksenija Kalezić U užurbanom i preterano isplaniranom svetu beogradske svakodnevice, na adresi Kursuline ulice broj 22, prolaznike kamuflirane u publiku (uloga koja se tako lako preuzima, daje nesrazmerne osećaje samosatisfakcije, a još lakše zaboravlja) čeka još jedan Spisak obaveza, izložba umetnika Tadije Janičića u galeriji Novembar. Ono što će ih verovatno zateći,…
Proleće uskoro dolazi – Neo Unicate, Dušan Čarapić
piše: Đurđa ĐukićFotografije: Neo Unicate Mart je mesec buđenja. Posle varljive zime, dani postaju duži, a povetarac tera sivilo sa neba. Toplina postepeno dolazi u naše živote, najpre kroz svetlost koja se zadržava malo duže na fasadama, a potom i kroz osmehe prolaznika koji postaju sve češći i češći. Tada, gotovo neprimetno, u naš vidokrug…
Vreme svinga, Zejdi Smit
piše: Nevena Stajković Izdavačka kuća Arete 2019. godine pružila nam je priliku da se upoznamo sa spisateljskim darom britanske književnice Zejdi Smit, objavivši roman Vreme svinga. Kako čitamo u članku The secret life of Zadie Smith autora Sebastijana Šekspira, četrnaestogodišnja Sejdi promenila je ime u Zejdi da bi zvučalo nesvakidašnje. Ova činjenica svedoči njenom otporu…
Dani slave
piše: Pavle R. Srdić Prvo, čestitam deset godina rada i postojanja našem časopisu – na mnogaja ljeta! Drugo, čestitam sebi i časopisu devet godina saradnje – na mnogaja ljeta! I ovoga puta, resto uredništva je došlo na ideju da baš na ovaj jubilej izdamo tematski broj, koji – nije ni čudo – za temu ima…
Zbog čega nikada nemamo vremena?
piše: Mladen Ilić U svakom pregledu pojma vremena ne može se izbeći famozni citat Svetog Avgustina: „Kada me pitate šta je vreme, ja znam. Ako me pitate da objasnim, ne znam”. To verovatno nije bez razloga, pogotovu danas kada je vreme postalo vrsta resursa koji se troši, sagledava ekonomski i menadžuje tako da se dođe…
1847 – godina Vukove pobede
piše: Nevena Stajković Da bismo se podrobnije bavili Vukovom borbom da narodni jezik postane književni, pa tako došli i do zvanične godine njegove pobede, moramo istaći da je na tom putu naš prvi filolog imao prethodnike. Naime, Dositej Obradović insistirao je na tome da se piše na jeziku koji će razumeti najprostiji seljani i pastiri,…
„Suština je u ravnoteži!”, Marko Balaban, tvorac brenda Drveni sat
piše: Igor Brada Belopavlović Fotografiše: Marko Balaban Za deset godina postojanja časopisa imali smo priliku da predstavimo mnogo mladih i kreativnih ljudi kroz ovu rubriku. Ali za ovaj jubilejski broj želeli smo da uradimo nešto drugačije. Razgovarali smo sa čovekom koji uspeva da pronađe savršen balans između obaveza i vremena koje posvećuje svojoj kreativnosti. Njegova…
Vrijeme sna i vrijeme žrtve u priči Noć nauznak Hulija Kortasara
piše: Ermina Ribić Tema vremena i njegovog protoka oduvijek je bila jedna od centralnih za književnost. Pisci su na različite načine istraživali njegovu fluidnost (Virdžinija Vulf u Gospođi Dalovej), relativnost (Marsel Prust u U traganju za izgubljenim vremenom), i utjecaj na ljudsko iskustvo (Gabriel Garsija Markez u Sto godina samoće). Posebno je zanimljivo obrađivanje ove…