piše: Ivana Pavićević „To je goruća, lomeća stvar, ovaj svet, proždiruća, nesrećna stvar. A ipak…a ipak…a ipak.” Filmom Nećeš biti sam reditelj Goran Stolevski iznedrio je lirsku kinematografsku narodnu priču. On zlokobnim, ali nadrealno slatkim filmom ponire duboko u vene uznemirujućih brutalnih bajki. Ova australijsko-britansko-srpska koprodukcija podseća na mračnu bajku, iliti folklor, kreiran u duhu…
Bazduljev stvaralački eksperiment – Nevidljiva družba, Muharem Bazdulj
piše: Nevena Stajković Bezimenog glavnog junaka romana Nevidljiva družba zatičemo u potpunom mraku u njegovom stanu u Osnabriku u Nemačkoj, a već na prvim stranicama junak nam daje nekolika poređenja u kakvom se to mraku zatekao, te shvatamo da je u pitanju roman toka svesti – tip romana monološko-asocijativne prozne strukture, kojem su kumovali Virdžinija…
Emblemi među mecima – Objektivno vrednovanje ratnih propagandnih stripova Knindže, Super Hrvoje i Bosman
piše: Ivan Veljković U prošlom broju… „…Naravno, tema nije slučajno odabrana. Bosanske basni je strip koji se bavi ratovima u bivšoj Jugoslaviji, gde je Lavriču cilj bio da sve posmatra iz ugla neutralnog izveštača.” Raspadanje bivše Jugoslavije je očito ostavilo traga na narode koji su iz te države izašli. Naravno, masovni mediji su uporedo pratili…
Rouzi od devetnaest kamenova
piše: Pavle R. Srdić Uvek sam se trudio da vam na jedan kulturan i fin način predstavim neku lepu pesmu, uobičajene tematike – ljubavne, rodoljubive ili setne. Međutim, ovoga puta mi je na pamet pala seksualna tematika u onom svom rudimentarnom ruhu. Naravno, dragi moji čitaoci, to ne znači da ćemo u ovom tekstu psovati…
Saša Marjanović – Preobražaj
piše: MoonQueen Jesen je pravo vreme da posetite Valjevo i njegovu Modernu galeriju u kojoj će do kraja novembra biti otvorena izložba slika Saše Marjanovića Preobražaj. Na ovoj izložbi imaćete prilike da vidite neka od dela koja je umetnik stvarao tokom prethodnih decenija, tačnije, u periodu od 2007. do 2023. godine. Kako samo ime izložbe…
Tramvaj zvani želja, Beogradsko dramsko pozorište
piše: Marija Kovačević Kuzmanović Tramvaj zvani želja američki je klasik dramaturga i scenariste Tomasa Laniera Vilijamsa III, poznatijeg kao Tenesi Vilijams. Zajedno za Arturom Milerom i Judžin O’Nilom, Vilijams se smatra jednim od vodećih pisaca američke dramske književnosti 20. veka koji je, poput svojih savremenika, etablirao moderno dramsko pozorište onakvo kakvo ga danas poznajemo. Uveo…
Neuhvatljiva Džoun Didion (2. deo) – Narav je čoveku sudbina
piše: Milica Marjanović „A tamo, u Americi, tamo bismo radili i ti i ja. Tamo ima naših škola na kojima treba učiteljicâ. I ja bih našao rada, jer tamo su svi poslovi svima otvoreni i pristupačni. Bili bismo slobodni i srećni. Sve bih ja to izveo, samo ako ti hoćeš… ako pristaješ.” Ivo Andrić, Na…
Maska devojke sa Sene
piše: MoonQueen Urbana pariska legenda iz osamdesetih godina 19. veka kaže: prelepa mlada žena utopila se u Seni, a reka je nekoliko dana kasnije izbacila njeno telo na obalu u blizini Luvra. Kako nisu pronađeni tragovi nasilja ili bilo kakve povrede, pretpostavilo se da je u pitanju samoubistvo. Identitet devojke ostao je tajna – danima,…
Intimni prostori Mirjane Nikolić Pećinar
piše: MoonQueen Ove jeseni vodimo vas na izlet u Zrenjanin gde vas u Salonu Narodnog muzeja čeka izložba Intimni prostori Mirjane Nikolić Pećinar posvećena jubileju – stogodišnjici rođenja ove umetnice. Mirjana Nikolić Pećinar rođena je 1923. godine u Sarajevu. Kada je imala pet godina, porodica se seli u Veliki Bečkerek u kojem će devojčica odrastati,…
Neuhvatljiva Džoun Didion (1. deo) – otkud Weltschmerz u zlatnoj zemlji?
piše: Milica Marjanović Opet pade tama; ali ja sad znam: Dvadeset vekova tvrdog sna Pretvori u mòru škripa kolevke; No kakva se to zver, svoj čas dočekav, Vuče k Vitlejemu, da se u njemu rodi? ‒ Vilijam Batler Jejts, Drugi dolazak „Čini se da neka mesta postoje samo zato što je neko pisao o njima.…
Umetnički izraz Saše Gambirože
piše: Nevena Stajković U oktobru vas upoznajemo sa mladim i talentovanim Sašom Gambirožom. On živi i stvara u Pančevu, a muzikom se aktivno bavi već deset godina. Svira gitaru i klavir, a pohađa i smer solo pevanja u Muzičkoj školi „Jovan Bandur”, u klasi profesorke Ivane Jošić. Na pitanje u kolikoj meri formalno muzičko obrazovanje…
Od mladih za mlade – Jugoslovensko dramsko pozorište, Bolest mladosti
piše: Igor Diletant Belopavlović U prethodnoj pozorišnoj sezoni je bilo dosta premijera klasika. Velika imena ispod velikih naslova, gde su reditelji kroz minimalizam (koji nikako da mine u našem pozorištu) pokušavali da podvuku vanvremenske poruke. Nažalost, one su najčešće podsećale na čisto popovanje. Kostur sa lentom, kako jednom davno reče kritičar, možda je najbolji opis…
Esej za Dilajlu
piše: Pavle R. Srdić Sleng generacije mojih roditelja, globalno poznatijih i kao bumeri, znao je da me nasmeje. Ne sumnjam da će sutra neke novije generacije sa porugom gledati na naš sleng, ali tako to biva. Elem, pomenuta generacija je iz nekog razloga znala da za nekoga ko je otkačen ili ćaknut jednostavno kaže da…
Džulija Margaret Kameron – umetnost iz kokošinjca
piše: MoonQueen Priča o Džuliji Margaret Kameron jedna je od onih koje vam dobro dođu kada se u nekim godinama života zapitate – da nije do sada već trebalo da pronađem svoj put, svoje idealno zanimanje ili barem ono u čemu sam najbolja/i? Jedan mim kaže, otprilike ovako: pokažite mi sjajnog pisca koji je napisao…
Ograničena sloboda govora – nikakva sloboda govora
piše: Dorijan Dobrić Svaki pojedinac mora biti osiguran od povrede prava na slobodu govora i nikome ne sme da se ograniči pravo na izraz, ma kakvog tipa on bio. Libertarijanci su, kao i ostali pripadnici tradicije slobode, u načelu, protiv cenzure interneta, umetnosti, kao i verbalne i neverbalne komunikacije. Moguće je konzumirati pornografiju, slušati podkaste…